U Policijskoj upravi Istočno Sarajevo nisu raspoloženi govoriti o krivičnoj prijavi koju su protiv državnih inspektora podnijeli prošle sedmice. Oni nisu odgovorili na upit Detektora o detaljima prijave protiv sedam inspektora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) koji su ranije pokušali privesti Milorada Dodika dok je bio u administrativnoj zgradi u Istočnom Sarajevu.
Pravnici s kojima je razgovarao Detektor nemaju dilema da entitetsko pravosuđe ne može ispitivati nadležnosti državnih institucija, ali napominju da su entitetski tužioci prijavom stavljeni pod dodatni pritisak.
Podnošenje krivičnih prijava protiv inspektora SIPA-e je institucionalni manevar koji odražava duboku političku polarizaciju i nastavak osporavanja autoriteta državnih institucija, smatra profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Armin Kržalić.
“Iako nije formalno od političkog vrha, ovaj potez se jasno uklapa u širi obrazac strategije vlasti u RS-u da oslabi djelovanje pravosudnih i sigurnosnih struktura države”, kaže on i dodaje da slučaj vodi dalje stvaranju pravne nesigurnosti za pripadnike pravosudnih i sigurnosnih institucija BiH.
“To je ono čemu se Dodik i nadao i što je bio dio njegove strategije. Zbog toga je napravljena greška što se nije postupalo profesionalno i osumnjičeni privedeni, shodno zakonu, pred pravosudne institucije. Dobro bi bilo postaviti pitanje odgovornosti za ovakve propuste”, kaže Kržalić.
Iz Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske, kojem je podnesena prijava protiv pripadnika SIPA-e, nisu odgovorili na pitanja Detektora da li će na osnovu nje biti formiran predmet.
Nezvanično, više izvora bliskih Tužilaštvu i policiji Republike Srpske za Detektor je potvrdilo da u Republičkom tužilaštvu nisu srećni zbog prijave koja im je dostavljena.
Jedini pravni ishod koji vide jeste donošenje naredbe o nesprovođenju istrage, što bi izazvalo dalje političke reakcije na račun Tužilaštva. Objašnjavaju da se u ovom slučaju mnogo više radi o politici nego o pravu.
Inspektori SIPA-e ispred administrativnog centra u Istočnom Sarajevu. Foto: Detektor
Napeta situacija proistekla je nakon presude protiv Milorada Dodika i naloga za njegovo privođenje, kao i privođenje Radovana Viškovića i Nenada Stevandića. Vrhunac je za sada doživjela krivičnim prijavama protiv pripadnika SIPA-e, ali i formiranjem predmeta protiv pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske koji su spriječili pripadnike SIPA-e da nedavno u Istočnom Sarajevu privedu Milorada Dodika.
Nakon što je objavljeno da su iz Policijske uprave Istočno Sarajevo podnijeli krivične prijave protiv sedam pripadnika SIPA-e Republičkom javnom tužilaštvu, o tome nije bilo naknadnih informacija. Prijava protiv pripadnika SIPA-e podnesena je 6. maja. Iz Policijske uprave Istočno Sarajevo saopštili su da se pripadnici SIPA-e krivičnom prijavom terete za krivično djelo “protivpravno lišenje slobode – pokušaj i zloupotreba službenog položaja”.
Iz ove policijske uprave nisu odgovorili na zahtjev Detektora za dodatnim objašnjenjem razloga za krivičnu prijavu.
Pripadnici državne Agencije za istrage i zaštitu su 23. aprila pokušali da Miloradu Dodiku u Istočnom Sarajevu uruče nalog za privođenje, ali su u tome onemogućeni od naoružanih pripadnika MUP-a Republike Srpske i članova obezbjeđenja Milorada Dodika. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine saopštilo je da je, zbog onemogućavanja pripadnike SIPA-e u izvršavanju naredbe Suda BiH, formiralo predmet protiv više pripadnika MUP-a RS-a.
Advokat Vlado Adamović navodi da su iz pravnog ugla stvari prilično jednostavne.
“U subordinaciji zakona u pravnom poretku jasno se zna koji zakoni se odnose na šta i na koju teritoriju i koga obavezuju. U slučaju da se to ne poštuje, može doći do različitih tumačenja i podnošenja prijava, ali za to su nadležni tužioci i oni trebaju da raspetljaju tu situaciju”, kaže Adamović.
Dodik na konferenciji za novinare nakon pokušaja hapšenja. Foto: Detektor
Čitava situacija postala je i bezbjednosni problem, kaže Kržalić.
“To predstavlja ozbiljan izazov za vladavinu prava, sigurnost, te političku stabilnost zemlje”, kaže on.
Dodik nije priveden, uprkos postojanju potjernice Suda BiH i određivanja jednomjesečnog pritvora, napominje on.
“Ako institucije zadužene za sprovođenje zakona, poput SIPA-e ili tužilaštva, ne postupaju po ovoj potjernici, to može ukazivati na ozbiljne slabosti u sistemu, poput političkog uticaja na pravdu i sigurnost. Dalje, politička instrumentalizacija sigurnosnog sistema, koja je sve prisutnija, može se smatrati ozbiljnom prijetnjom za stabilnost vladavine prava u BiH”, smatra Kržalić.
On objašnjava da takva situacija vodi dodatnoj polarizaciji stanovništva i sigurnosnim posljedicama.
“Nesprovođenje naloga za hapšenje stvara osjećaj nesigurnosti u društvu. Građani mogu početi gubiti povjerenje u sposobnost institucija da provode zakon jednako za sve, što može povećati socijalne napetosti. Osim toga, nesprovođenje naloga može postaviti loš presedan, jer bi to moglo ohrabriti druge osobe, posebno politički moćne, da izbjegavaju odgovornost”, dodaje Kržalić.
Dodikovo osiguranje nakon pokušaja privođenja. Foto: Detektor
Advokat iz Banjaluke Aleksandar Jokić kaže da se slučaj ne može objasniti iz ugla prava i pravne države, jer taj ugao više ne postoji.
“Institucije su već uveliko srozane na puke formalnosti i primjenu sile prema slabim i neuticajnim slojevima stanovništva. Krivične prijave su već uveliko postale ceremonijalne aktivnosti u svrhu fokusiranja pažnje javnosti na određeni problem, bez istinske želje ili nade da rezultuju istragama. Tako ih i tužilaštva počinju da doživljavaju. To za rezultat ima samo činjenicu da niko ovdje više ne vjeruje u institucije i da smo se vratili nekoliko vijekova unazad u društvo u kome imamo nemamo institucije, a propisi postoje samo za ‘raju’. Dakle, ništa ovdje nije normalno, pa tako ne treba tražiti ni objašnjenja iz ugla ‘normalnog’. Pravo je mrtvo, pravna država je abortirana prije nego što je i rođena”, kaže Jokić.
Ovakva situacija će najviše pogoditi lica zaposlena u bezbjednosnim agencijama, SIPA-i i MUP-u Republike Srpske, jer će oni biti pod dodatnim pritiskom, ali i mogućim disciplinskim i krivičnim postupcima.
“S druge strane, Dodik će pokušavati svojim vezama da održava status quo i da čeka povoljniji politički vjetar u leđa, osim ukoliko ne dođe do formiranja nove strukture vlasti na nivou Bosne i Hercegovine”, kaže Kržalić.
MUP RS-a se prilikom podnošenja krivičnih prijava protiv pripadnika SIPA-e poziva na Zakon o zabrani djelovanja SIPA-e na teritoriji RS-a. Zakon je usvojen u aprilu u Narodnoj skupštini, ali je nedugo nakon toga – privremenom odlukom Ustavnog suda BiH, zajedno sa ostalim usvojenim zakonima koji zabranjuju rad državnim institucijama na teritoriji entiteta – stavljen van snage. Vlast u RS-u navodi da ne priznaje odluke Ustavnog suda, ali je SIPA nakon donošenja spornog zakona o zabrani njenog rada imala nekoliko akcija na području entiteta, čak i u saradnji s policijom.
Za Adamovića Republičko tužilaštvo u Banjaluci ne bi trebalo da ima težak posao u donošenju tužilačke odluke po krivičnoj prijavi protiv inspektora SIPA-e.
“Republičko tužilaštvo zna, kao i svako tužilaštvo, šta je subordinacija zakona i šta se desi kad SIPA izađe i neko spriječi SIPA-u, a šta kad MUP izađe i neko ga spriječi. To je sve propisano. To je sve propisano zakonom. MUP RS, proizilazi iz dostupnih informacija, nije dozvolio pripadnicima SIPA-e da uđu prostorije Vlade i taj događaj je prijavljen tužilaštvu. S druge strane, ovi su prijavili nelegalno djelovanje SIPA-e na području RS-a. Ubilo se za tužioca da razjasni tu situaciju”, navodi Adamović.
Uporedo s krivičnim prijavama protiv inspektora SIPA-e, Državna agencija za istrage i zaštitu je Tužilaštvu BiH dostavila izvještaj protiv više pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a koji su spriječili pripadnike SIPA-e da postupe po naređenju Suda BiH.
Iz SIPA-e su saopštili da su izvještaj podnijeli zbog osnova sumnje da su počinjena krivična djela “sprečavanje službene osobe u vršenju službene dužnosti” i “pomoć učiniocu nakon počinjenog krivičnog djela”. U SIPA-i navode da oni nisu zvanično upoznati o postojanju krivičnih prijava protiv njihovih inspektora.
“Ukoliko je to tačno, možemo konstatovati da podnosioci takvog izvještaja, osim krivičnih djela navedenih u izvještaju SIPA-e, čine i nova krivična djela ‘lažno prijavljivanje’ i ‘neizvršavanje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine’. U svakom slučaju, SIPA će zaštititi svoje službenike i pružiti im svu potrebnu pomoć u zakonskom postupanju”, saopštili su iz Agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine.
Inspektori SIPA-e ispred administrativnog centra u Istočnom Sarajevu. Foto: Detektor
Advokat Asim Crnalić kaže da je teško davati racionalna objašnjenja u situaciji kada institucije ili pojedinci ustrajavaju u nerazumnom ponašanju.
“Radi se o tome da oni podnose krivične prijave na osnovu zakona koji su stavljeni van snage. Oni propisi koji su stavljeni van snage ne mogu se primjenjivati. Ne mogu ih primjenjivati ni sudovi ni tužilaštva u Republici Srpskoj. To je uzaludan posao i potpuno nepotreban”, kaže Crnalić.
Pravna zavrzlama počela je donošenjem Zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani rada pojedinih institucija BiH na teritoriji Republike Srpske, čime su van snage stavljeni i svi zakonski propisi koji se odnose na osnivanje i rad Suda BiH, Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta i SIPA-e, podsjeća advokatica Jovana Kisin Zagajac.
“Sve i da su ovi zakoni ostali na snazi (a nisu odlukom o privremenoj mjeri Ustavnog suda BiH), i dalje ne bi bilo elemenata krivičnih djela opisanih u krivičnoj prijavi, već bi moglo biti riječi o eventualnom kršenju Zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja pojedinih institucija BiH na području Republike Srpske, a koje kršenje opet može imati krivičnu posljedicu samo za službena lica iz Republike Srpske, dopunama Krivičnog zakonika RS-a”, objašnjava ona.
Republika Srpska i dalje zvanično i formalno iskazuje poštovanje Ustavu BiH. Kako je Ustavni sud BiH dio Ustava BiH, samim tim i pored donesenog Zakona o nepriznavanju odluka Ustavnog suda BiH, Republika Srpska je formalno obavezana na poštovanje ove institucije kroz Ustav BiH kao akt veće pravne snage, dodaje ova advokatica.
“Dakle, možemo zaključiti da podnesena krivična prijava protiv službenika SIPA-e nema osnova, prvenstveno jer iza postupaka SIPA-e stoji naredba Suda BiH, i takvo postupanje – bilo ono priznato ili ne na teritoriji Republike Srpske – nema i ne može imati elemente pomenutih krivičnih djela jer u samom (iako osporenom) zakonu o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja pojedinih institucija BiH na području Republike Srpske ovakve radnje nisu propisane kao krivično djelo, osim za službenike u institucijama BiH koji su iz Republike Srpske, ali i to ne po osnovu navedenom u krivičnoj prijavi”, objašnjava Kisin Zagajac.
Ona navodi i da cjelokupna konfliktna situacija može imati bezbjednosne posljedice po cijelu državu.
“Ustvari je i dobra opomena Narodnoj Skupštini Republike Srpske da zakonodavni organi nisu igrališta za političke obračune već institucija u kojoj se donose najviši pravni akti koje izvršni organi, a među kojima i policijske snage, u obavezi su da ih poštuju, te ukoliko parlament svjesno i namjerno usvaja propise koji će sutra uperiti oružje MUP-a Republike Srpske u SIPA-i, to je zahvaljujući takvom radu parlamenta kojem je odavno bilo vrijeme da osvijesti razmjere odgovornosti i posljedica odluka koje se donose preko noći”, kaže ova advokatica iz Banjaluke.
Dok još uvijek nije izvjesno na koji način će da reaguju pravosudne institucije i na koji način će se dalje razvijati aktuelna situacija, ono što jeste izvjesno, smatra novinarka iz Banjaluke Tijana Grujić, jeste to da građani BiH mjesecima žive u atmosferi neizvjesnosti i napetosti.
“Sve je podređeno uzavreloj političkoj situaciji u BiH, čijem rješenju se ne nazire kraj. U svemu tome građani su zbunjeni i ne znaju šta da očekuju. Dok se svakodnevno bombarduju zbunjujućim sadržajem iz medija, život je sve skuplji, životni standard postaje sve lošiji. Time se niko ne bavi. Sam ministar turizma Republike Srpske je javno rekao da se hotelijeri žale jer gosti otkazuju rezervacije. Neophodno je da se tenzije što prije smire”, kaže Grujić.
Tužilaštvo BiH je nalog za hapšenje Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića izdalo u martu ove godine. Njihovo privođenje bi trebalo da izvrši bilo koja policijska agencija u zemlji. Dodik, Stevandić i Višković od naloga za hapšenje imaju pojačanu bezbjednost i pratnju pripadnika MUP-a RS-a.
