Polovina tužilaštava u Bosni i Hercegovini za tri godine nije pokrenula niti jednu istragu za krivična djela visoke korupcije, a u četiri od ukupno deset kantonalnih tužilaštava nije pokrenuta niti jedna istraga za krivična djela visoke korupcije u periodu od 2021. do 2023. godine.
Nakon izgubljene decenije, procesuiranje najkompleksnijih predmeta korupcije, organizovanog kriminala, finansijskog kriminala, kao i drugih koruptivnih krivičnih djela koja predstavljaju ozbiljnu prijetnju pravnoj sigurnosti i vladavini prava, te narušavaju stabilnost društva, zvanično je od 30. aprila 2025. godine preuzeo Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala – POSKOK.
Rad Odjela će biti ozvaničen na ceremoniji u utorak, 6. maja.
Može li tijelo pravljeno po uzoru na hvaljeni hrvatski USKOK, na koje se toliko dugo čekalo, ispuniti očekivanja?
Zašto se čekalo tako dugo?
Sjednica Vlade Federacije. Foto: Detektor
Posebni odjeli pri Federalnom tužilaštvu i Vrhovnom sudu Federacije, čije sudije i tužioci bi se isključivo bavili korupcijom i organiziranim kriminalom, predviđeni su Zakonom o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala.
Ovaj zakon izglasan je 2014. godine, kao jedan u setu antikorupcijskih zakona. Od svih usvojenih, do sada je implementiran jedino Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine krivičnim djelom Federacije.
Za Zakon o suzbijanju korupcije nedostajao je funkcionalan prostor i imenovanje sudija i tužilaca.
Nermin Nikšić je na sastanku 2014. godine nakon usvajanja zakona najavio kako je Vlada Federacije spremna da učini sve da dvije najviše pravosudne institucije u Federaciji dobiju odgovarajuće uslove za rad.
Uprkos najavi, zbog nedostatka prostora do formiranja Odjela nije došlo. Prostor je obezbijeđen tek u septembru 2024. godine.
Njemu je prethodio konkurs Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) kojim su se birali sudije i tužioci posebnih odjela.
Na sjednici u novembru 2024. godine, kada se trebao imenovati zamjenik glavnog federalnog tužioca i drugi tužioci, konkurs je poništen uz navode kako “nema razloga da se žuri sa imenovanjem s obzirom da je prostor u kojem će biti smješten Posebni odjel tek pronađen i da nije opremljen i osposobljen za rad”.
“Postavlja se pitanje gdje bi ti ljudi uopšte sjedili i obavljali bilo kakvu funkciju”, kazala je tokom diskusije Amila Kunosić.
Dan prije zvaničnog početka rada Odjela, saopćeno je kako i dalje prostor nije opremljen materijalno-tehničkim sredstvima zbog procedura javnih nabavki.
“Posebni odjel će u narednom, nadamo se, kratkom periodu, funkcionirati u ograničenom kapacitetu”, naveli su iz Federalnog tužilaštva.
Ko je izabran za šefa Odjela?
Sjednica VSTV-a BiH. Foto: Detektor, arhiva
Na sjednici VSTV-a u januaru ove godine za šefa Posebnog odjela za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala pri Federalnom tužilaštvu imenovan je Hrvoje Čabrajić. Izabran je s deset glasova za i dva protiv.
On će ovu funkciju obnašati narednih šest godina.
Čabrajić je, kao zamjenik glavnog tužioca Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, nadzirao veći broj predmeta privrednog kriminala i korupcije koje su glavne tužiteljice označavale kao značajne.
“Posebno je naglašeno da je od 2021. godine vršio pregled i davao upute u vezi optužnica koje su u nadležnosti Kantonalnog suda u Sarajevu. U posljednjih pet godina imao je ukupno šest osuđujućih presuda donesenih po optužnicama u predmetima organizovanog kriminala i korupcije”, navodi se u rješenju o njegovom imenovanju.
Čabrajića je pozitivno ocijenio i glavni federalni tužilac Munib Halilović. U rješenju o imenovanju se navodi kako je iz analizirana dva predmeta kojima je Čabrajić bio zadužen, a koje je nadziralo Federalno tužilaštvo, zaključeno da je stekao potrebna stručna znanja i iskustva u vezi s radom na predmetima visoke korupcije.
“U proteklom periodu imenovani je, obavljajući svoju funkciju koja između ostalog podrazumijeva i kontrolu svih vrsta konačnih tužilačkih odluka, stekao veliko iskustvo u rukovođenju Odjelom za privredni kriminalitet i korupciju”, navodi se u odluci.
U Odjelu neće raditi samo tužioci, već i sudije specijalizirane za korupciju i organizirani kriminal.
Osim Čabrajića, u Posebni odjel pri Federalnom tužilaštvu imenovano je sedam tužilaca, dok je sedam sudija imenovano u Odjel pri Vrhovnom sudu.
Predmeti za koje se podigne optužnica vodit će se pred Posebnim odjelom suda. O žalbama na presudu odlučivat će vijeće Vrhovnog suda Federacije.
Predmeti u kojima su ranije potvrđene optužnice za krivična djela iz nadležnosti Posebnog odjela suda, okončat će se pred kantonalnim sudovima.
Koliko predmeta Odjel preuzima?
Ilustracija prijave policiji. Foto: Detektor
Munib Halilović, glavni federalni tužilac, u januaru 2025. je na konferenciji za novinare naveo kako će Posebni odjel preuzeti oko 300 predmeta u rad.
To su predmeti koje su dužila kantonalna tužilaštva, čija će nadležnost prestati po preuzimanju.
“S obzirom da se radilo na ovim predmetima i da su dolazile nove prijave, očekivati je da bude okvirno taj broj predmeta, uz oscilaciju deset posto od tog broja”, kazao je Halilović u januaru objašnjavajući da se preuzimaju samo predmeti u kojima nije došlo do podizanja optužnice.
U analizi Transparency Internationala u BiH za period od 2021. do 2023. godine posebna pažnja je skrenuta na mali broj optužnica za visoku korupciju i nesrazmjer u broju optužnica između tužilaštava.
Dok tužilaštva u Zenici i Sarajevu imaju po više od sedam optužnica, neka tužilaštva imaju značajno manji broj ili nemaju niti jednu optužnicu za korupciju, što je posebno izraženo u Hercegovini.
POSKOK je prije duže od deceniju zamišljen kao pravosudno tijelo specijalizirano za procesuiranje korupcije po uzoru na hrvatski posebni ured. U Hrvatskoj je godinama USKOK stekao reputaciju efikasnog tijela za procesuiranje korupcije koje je doprinijelo ispunjavanju uslova zemlje za ulazak u Evropsku uniju, kao i jačanje vladavine prava.
Iako je zvanično počeo s radom krajem aprila, tužioci Posebnog odjela će za stvarni rad morati sačekati da se nabavi oprema, poput računara. Zbog velikih očekivanja, na tužiocima je pritisak da što prije naprave rezultate. Prvi formalni izvještaj o svom radu morat će predati za nešto duže od pola godine.