Petak, 18 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Odluka koju je donio visoki predstavnik odnosi se na sve isplate budžetskih sredstava namijenjenih Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Ujedinjenoj Srpskoj sa državnog, entitetskog, kantonalnog, gradskog i općinskog nivoa i bit će preusmjerena na poseban račun u Centralnoj banci BiH.

“SNSD i Ujedinjena Srpska kontinuirano instrumentaliziraju institucije Republike Srpske kako bi spriječili institucije BiH u svojim nadležnostima i provođenju odluka na teritoriji svoje zemlje”, naveo je Schmidt dodajući da oba entiteta i Brčko distrikt imaju prava zagarantovana Dejtonskim mirovnim sporazumom.

“Rukovodstvo SNSD-a i Ujedinjene Srpske podstiču institucije i građane da počine krivična djela, prijeteći da će ih sankcionirati. To je u suprotnosti sa interesima građana RS-a i političari ih ne bi trebali prisiljavati na poslušnost”, kazao je visoki predstavnik navodeći da svako nepoštivanje ove odluke podliježe krivičnoj odgovornosti.

Odluka o obustavi finansiranja stupa odmah na snagu, a njeno razmatranje će biti tek onda kada ove stranke pokažu potpuno poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

SNSD-ovi godišnji prihodi većinom dolaze iz budžeta. Od ukupno oko 3,2 miliona maraka koje SNSD prihoduje tokom godine, oko dva miliona dolazi iz budžeta, prema podacima CIK-a. Od članova, SNSD dobija nešto više od 800.000 maraka, a od donacija više od 200.000.

Ujedinjena Srpska, prema podacima za 2024., sa svih nivoa vlasti prihoduje 395.141 KM.

Ranije istraživanje Detektora je otkrilo uloge funkcionera stranke Ujedinjena Srpska u Prijedoru u osnivanju i finansiranju organizacije sa desničarskim stavovima koja želi ograničiti obilježavanje Dana bijelih traka u Prijedoru, veliča ratne zločince i podržava rusku invaziju na Ukrajinu te dijeli adresu sa ovom strankom.

Predsjednik SNSD-a, Milorad Dodik sinoć je održao sastanak u zgradi Vlade Republike Srpske u Istočnom Sarajevu, te su pripadnici SIPA-e pokušali da ga uhapse, ali su ih pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske u tome spriječili. Dodik se potom danas pojavio i na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu gdje se obratio medijima, a na području cijele Lukavice pojačano je prisustvo policajaca.

Presudom Suda Bosne i Hercegovine, Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.

Istom presudom krivnje je oslobođen Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora “Službenog glasnika RS-a”.

Nakon izricanja presude, Narodna skupština Republike Srpske je u martu izglasala zakone kojima se, između ostalog, zabranjuje rad Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) te Tužilaštva i Suda BiH, kao i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u entitetu. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je ove zakone privremeno stavio van snage do konačne odluke o ustavnosti.

Dodika, Nenad Stevandić i Radovan Višković se sumnjiče za napad na ustavni poredak, za šta je zaprijećena kazna zatvora do pet godina, a Sud BiH im je odredio pritvor. Za njima je raspisana potjernica.

Najčitanije
Saznajte više
Odbijen zahtjev Miće Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu
Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS), sutkinja Graciela Gatti Santana, odbila je zahtjev Miće Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu, navodeći težinu zločina za koje je osuđen na 22 godine zatvora i nedostatak dokaza o njegovoj rehabilitaciji.
Ruski kampovi u BiH dio obračuna Bruxellesa i Moskve
Bosna i Hercegovina spomenuta je u razmjeni oštrih riječi između Rusije i Evropske unije, a u centru pažnje je Moldavija – u kojoj su za septembar zakazani parlamentarni izbori. U isto vrijeme, visoki zvaničnik u Republici Srpskoj nastavlja s negiranjem postojanja kampova.
Direktor OSA-e odbio odgovoriti je li bio s Dodikom u vozilu