U nedavnoj međunarodnoj akciji Interpola za razbijanje lanca dječije pornografije, koja je napravljena uz pomoć umjetne inteligencije, uhapšeno je 25 osoba u nekoliko zemalja. Jedan od uhapšenih je u Banjoj Luci. Vjeruje se da je on jedan od nekoliko stotina osoba širom svijeta koji su bili pretplaćeni na sadržaje koje je proizveo građanin Danske uz pomoć alata vještačke inteligencije.
Na snimcima nema stvarne djece, ali u evropskoj policijskoj agenciji Europol nemaju dileme da dijeljenje i posjedovanje ovih snimaka predstavlja krivično djelo.
Istražitelj Danny van Althuis objasnio je u videu koji je objavio Europol da su sadržaji o seksualnom zlostavljanju djece, a koji se prodaju na društvenim mrežama, pravi zločin.
“Znamo da se modeli umjetne inteligencije uvježbavaju na stvarnom sadržaju o seksualnom zlostavljanju djece, tako da slike generisane umjetnom inteligencijom uvijek imaju poveznicu na stvarno zlostavljanu djecu”, kazao je Althuis.
Iz policije Republike Srpske su Detektoru potvrdili da je kod uhapšene osobe u BiH pronađen foto i videomaterijal za koji se može potvrditi da je jedan dio generisan uz pomoć alata baziranih na umjetnoj inteligenciji, ali da imaju još posla kako bi otkrili potencijalne stvarne žrtve.
Za načelnika jedinice za visokotehnološki kriminalitet entitetske policije Olivijea Zimonju to je jedan od prioriteta istrage u kojoj koriste i baze podataka međunarodnih policijskih agencija Interpola i Europola.
Alati koji su dostupni policiji za otkrivanje generisanih sadržaja još su u razvoju, kaže on i njihova preciznost i primjenjivost još uvijek nije potpuno razvijena. Osobe koje zloupotrebljavaju ove snimke koriste objave roditelja na društvenim mrežama koji ih objavljuju iz neznanja o mogućim opasnostima, dodaje on.
“Ne sluteći da se fotografija njihovog djeteta može zloupotrijebiti”, pojašnjava Zimonja.
U policijskoj agenciji Federacije također kažu da su se susretali sa videima stvorenima uz pomoć umjetne inteligencije u kojima se zloupotrebljavaju djeca.
Eneid Hasanović, vođa tima za borbu protiv zlostavljanja djece putem internet u Federalnoj upravi policije kaže da se za izradu materijala koriste dijelovi tijela od fotografija koje su bile javno dostupne.
“Najčešće se koristi lice osobe koja se prikazuje da bi se izgenerisao materijal na kojem je prikazano to seksualno zlostavljanje”, kaže Hasanović.
Kažnjavanje osobe u Bosni i Hercegovini može biti teže od samog pronalaska zbog razlika u zakonima, ali i izazovu koji je relativno nov i nepoznat. Krivični zakonik RS-a prepoznaje iskorištavanje djece za pornografiju i upoznavanje djece s pornografijom kao krivično djelo.
Zimonja kaže da je tekst Zakona usklađen s međunarodnim standardima.
“Akcenat je na zaštiti i u slučajevima kada je prikazano ‘nepostojeće dijete’”, objašnjava Zimonja.
U Brčkom Krivični zakon također predviđa mogućnost procesuiranja zlostavljanja djeteta kroz modifikovanje sadržaja, objašnjava Darko Soldat, tužilac Kantona Sarajevo koji je magistrirao digitalnu forenziku i istrage visokotehnološkog kriminala.
“Potrebno je hitno ulaganje u programe policijskim organizma koji će imati istražno-forenzičke funkcije”, kaže on.
U Federaciji zakoni nisu do kraja usklađeni za kažnjavanje zloupotrebe djece na internetu, kazalo je više stručnjaka s kojima je razgovarao Detektor.
Nineta Popović. Foto: Detektor
Nineta Popović, voditeljica Odjela za komunikacije u UNICEF-ovom uredu u BiH, UN-ove organizacije za zaštitu djece, smatra da ne bi trebalo praviti razliku da li je kršenje prava djeteta bilo u stvarnom ili online svijetu.
“Krivično djelo je krivično djelo, bez obzira na to da li se dešava online ili offline. To su ključne poruke i UNICEFA. Ako govorimo o nasilju
online, mi ga ne smijemo iz bilo kojeg aspekta tretirati drukčije nego kao nasilje koje se dešava u stvarnom životu”, kaže ona.
Zbog toga poziva da zakonski tekstovi redovno prate trendove.
Od kada je u Banjoj Luci udruženje “Nova generacija” pokrenulo savjetodavnu liniju “Plavi telefon”, dobili su gotovo 70.000 poziva.
Maja Kovačević. Foto: Detektor
Maja Kovačević savjetnica je Plavog telefona koji je zabilježio slučajeve kada djeca, mlade osobe s kojima se upoznaju putem internet dijele svoje intimne fotografije.
“Nakon nekog vremena počinje da se dešava uznemiravanje u smislu prijetnji, ucjena i onda se nama dijete javi kako bi dobilo pomoć i podršku jer nije sigurno kako da postupi u tim situacijama, kako da se zaštiti”, kaže Kovačević.
Tatjana Makrić svakodnevno radi sa djecom u Dnevnom centru za djecu u riziku. U posljednje vrijeme primijeti sve više zloupotreba umjetne inteligencije kroz stvaranje lažnih chatova u grupama mladih u Banjoj Luci koji pohađaju osnovnu školu.
“Plasirali su informacije koje su bile u potpunosti netačne”, kaže Makrić.
Zbog toga plava linija želi pružiti podršku djeci, ali i roditeljima.
Kovačević kaže da je važno da djeca znaju da nisu sama kada se suočavaju s nasiljem.
“Ukoliko se suočavaju s različitim poteškoćama, imaju problema s oblastima iz mentalnog zdravlja da negdje znaju da je uredu potražiti pomoć i podršku, da to ne znači da su slabi, već baš naprotiv da su hrabri i da negdje zaista postoji neko kome je stalo do toga kako se oni osjećaju i šta od njega proživljavaju,” kaže ona.
