Kako je saopšteno iz ovog suda, pravilnik o postupku kandidovanja i izbora prvih članova VSTV-a RS-a “je ništavan bez obzira na njegovo formalno objavljivanje u ‘Službenom glasniku Republike Srpske'“, kao i da je bilo nužno donijeti ovo rješenje, s obzirom na to da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće.
Iz Ustavnog suda su naveli da je zaključeno da ministar pravde RS-a Miloš Bukejlović donošenjem pravilnika nije poštovao konačnu i obavezujuću odluku o privremenoj mjeri koja ima retroaktivno djelovanje.
“Dakle, ministar pravde kao odgovorna osoba tijekom trajanja privremene mjere nije imao ovlast niti nadležnost za donošenje pravilnika, kao ni bilo kojeg drugog akta, niti je imao ovlast ili nadležnost poduzimati bilo kakve druge mjere, na temelju odredbi Zakona o VSTV-u RS-a, čija je primjena privremeno obustavljena“, naveli su iz Ustavnog suda.
Prema Ustavnom sudu, Bukejlović je bio obavezan obustaviti sve radnje na temelju zakona koji je stavljen van snage, uključujući i radnje s ciljem objave donesenog pravilnika u “Službenom glasniku Republike Srpske“.
Donošenjem i objavom pravilnika, prema Ustavnom sudu ,dovedena je u pitanje pravna sigurnost jer su istodobno postojala dva suprotstavljena pravna stanja – jedno zabranjeno odlukom Ustavnog suda kao najviše sudske instance u BiH, a drugo proizvedeno radnjama ministra pravde RS-a.
U svom saopštenju Sud je naveo da je rješenje o neizvršenju odluke ovog suda odmah nakon donošenja dostavio Državnom tužilaštvu, te napomenuo da neizvršavanje povlači krivičnu odgovornost, odnosno mogućom kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Profesor ustavnog prava Kasim Trnka za Detektor pojašnjava kako Ustavni sud ima redovnu praksu da prati izvršenja svojih odluka, te da se ovog puta odlučio da javno saopšti to rješenje jer ima veliku političku težinu.
“Objavljivanje ovog rješenja je ustvari nalog Tužilaštvu BiH da preduzme radnje iz svoje nadležnosti“, kaže on te dodaje da je to nalog Tužilaštvu da ocijeni da li su ispunjeni uslovi za krivično djelo neizvršavanje odluka sudova, uključujući i Ustavni sud.
Do trenutka objavljivanja ovog teksta ministar Bukejlović se nije javio na poziv Detektora, niti odgovorio na poruku za komentar povodom rješenja Ustavnog suda.
Ustavni sud je početkom marta do donošenja konačne odluke privremeno stavio van snage Zakon o VSTV-u RS-a, kao i sve akte koji su doneseni na osnovu ovog zakona, jer stvara ozbiljnu prijetnju već uspostavljenom pravosudnom sistemu.
Prema ovoj odluci, svim uposlenima i odgovornim u institucijama RS-a i uposlenima u državnim institucijama koji dolaze iz RS-a zabranjeno je da preduzimaju bilo kakve radnje na osnovu ovog zakona.
Ovaj zakon dio je paketa četiri zakona koje su ranije usvojili poslanici NSRS-a. Tada je usvojen prijedlog Zakona o VSTV-u RS-a, kao i izmjene Krivičnog zakonika i Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija u RS-u, takozvani zakon o stranim agentima.
Usvajanje zakona, ali i brojne druge zapaljive poruke kojima se poziva vraćanje na “izvorni Dayton”, jačanje institucija RS-a i mirno razdruživanje bosanskohercegovačkih entiteta, stigli su nakon što je predsjednik tog entiteta Milorad Dodik prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije zbog neizvršenja odluka visokog predstavnika. Za Dodikom je kasnije raspisana potjernica u BiH.
