Bosni i Hercegovini je odmah nakon poplava obećana međunarodna pomoć u vrijednosti većoj od 30 miliona maraka, ali se ona još uvijek najvećim dijelom ne troši dok se ne napravi plan. Osim toga, općine, kantoni i entitet novac su dobijali i od građana na donatorske račune. Prema podacima koje je prikupio Detektor, na taj način skupljeno je više od pet miliona maraka.

Vlasti koje njime upravljaju odugovlačile su dostaviti odgovore Detektoru ili su upite ignorisale pa nije bilo moguće prikupiti cjelovite podatke.

Podaci dobijeni iz osam općina pokazuju da se najveći dio novca još uvijek nije potrošio za pomoć građanima.

U isto vrijeme, nevladine humanitarne organizacije već su do građana usmjerile više miliona maraka. Udruženje “Pomozi.ba” porodicama koje su izgubile domove doniralo je po 100.000 maraka, a ukupno su prikupili više od sedam miliona maraka.

Saradnja nevladinih i vladnih tijela ne postoji, kaže direktor “Pomozi.ba” Elvir Karalić i tu vidi najveću priliku za poboljšanje.

“Nažalost, u ovom slučaju vidimo da dosta, dosta sporije idu neke stvari kada je u pitanju vladin sektor”, kaže Karalić.

Do sada su donirali i građevinski materijal za porodice čije kuće nisu potpuno uništene. Pomoć je krenula od otkopavanja zatrpanih kuća, doniranja hrane, vode, HTZ opreme, lopata, krampi, gumenih čizama, agregata, sušilica, mašina za pranje pod visokim pritiskom…

“Faza po faza kako je išla, tako smo se mi uključivali, i još je pred nama puno, puno posla. Pred Novu godinu kupili smo zemljište u Donjoj Jablanici, nekih skoro osam i po duluma, platili smo 590.000 maraka. Tu planirano da se pravi naselje za nastradale baš Donje Jablanice. I u narednom periodu vidjet ćemo koliko će moći kuća da se napravi”, kaže Karalić.

Bolju saradnju imaju sa općinskim nivoom, dodaje on, gdje i dalje nedostaje novca.

U Jablanici su prikupili skoro 850.000 maraka, ali su do sada potrošili svega 170.000. Novac je najvećim dijelom otišao lokalnom komunalnom preduzeću i firmama za čišćenje terena, gorivo i hranu tokom akcija spašavanja.

U Jablanici je uništeno 49 kuća i drugih građevina, a 181 je oštećena.

Načelnik Emir Muratović nije odgovorio na više poziva za komentar.

Iz Općine Konjic su Detektoru u novembru potvrdili da su prošle godine prikupili 424.000 maraka, ali su u naknadnim odgovorima uputili na podatke na svojoj internet stranici koji pokazuju da je Općina od građana, firmi i drugih općina i nivoa vlasti dobila više od tri miliona maraka. Oni su dobili više od 600 prijava štete građana i firmi.

Općina Kreševo prikupila je 705.000 maraka. Naveli su da je dio utrošen za troškove radova i usluga kako bi se očistili putevi do mjesta pogođenih poplavama. Kazali su da će se razlika sredstava utrošiti za obnovu oštećene infrastrukture. Ukupna procijenjena šteta na području je 27 miliona maraka.

Drvar nije otvarao podračune za pomoć i sakupljao donacije, a Gradsko vijeće Visokog odgovorilo je da nemaju informaciju o otvaranju podračuna za prikupljanje donacija.

Ministarstvo finansija Hercegovačko-neretvanskog kantona je otvorilo račun, ali je prikupilo svega 4.300 maraka za popravku štete iz poplava.

Mjesec dana nakon prvog i tek nakon ukupno trećeg upita, iz Općine Breza su sredinom januara odgovorili da su primili mail i da će odgovoriti.

Srednjobosanski kanton nije odgovorio na više upita za dostavljanje podataka.

Općina Fojnica otvorila je poseban podračun za prikupljanje pomoći, gdje su do polovine januara prikupili 268.000 maraka i 21.000 eura. Dio prikupljenih sredstava je potrošen za isplatu radova firmama koje su radile na čišćenju terena. Šteta je procijenjena na više od 58 miliona maraka.

Iz Općine su saopćili da su pomagali građanima od prvog dana, kroz čišćenje korita rijeka i puteva, doniranjem opreme, alata i hrane, ali da im nisu novčano pomogli jer nisu imali novca.

“Općina nije u mogućnosti da finansijski pomogne u sanaciji poplavljenih objekata, još uvijek očekujemo najavljena sredstva za pomoć, koja ćemo odmah usmjeriti ka stanovništvu”, kaže načelnik Fojnice Sabahudin Klisura.

Robertu Olozu iz mjesta Luke kod Fojnice u poplavama je oštećena kuća i sve oko nje, gdje je imao i ribnjak. On vjeruje da pomoć u Fojnici prati stranačke interese.

“Ko je bliže ovim vladajućim partijama, njemu se bolje uredilo i iskopalo, dok, naprimjer, pojedincima kao što sam ja, koji nisu vezani ni za jednu političku partiju, njima ove mašine i ovi ljudi koji su radili, koju su angažovani ispred Civilne zaštite, apsolutno nisu pomagali, nisu dolazile, nego su to isključivo radile humanitarne organizacije, ‘Pomozi.ba’ i drugi prijatelji i rodbina”, kaže.

Njega brine otpad koji je još u dvorištima iako je dogovor bio da se tu odloži privremeno.

“Toga možda ima sada dvadesetak kamiona i ja stvarno ne znam šta da radim s tim. Ukoliko ne odvezu na proljeće, ja stvarno nemam ideju na koji način da se riješim”, kaže on.

Osim donacija, općine, kantoni i entitet imaju pravo i na pomoć iz naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća te vodnih naknada koje mogu usmjeriti građanima. U toku jedne godine do 40 posto novca iz naknada može se potrošiti za hitne mjere zaštite, spašavanje i sanaciju kada se proglasi vanredno stanje, kako je to bilo nakon poplava u oktobru.

U posljednjih deset godina za ove naknade prikupljeno je više od 330 miliona maraka, pokazuju podaci koje je kao odgovor na poslaničko pitanje dobio Admir Čavalić iz Parlamenta Federacije.

Iz Federalne uprave civilne zaštite su potvrdili da su 2024. godine imali više od 20 miliona prikupljenih sredstava, ali da je u oktobru potrošeno svega 165.000, koje su podijeljene Drvaru, Fojnici, Kiseljaku i Kreševu te na druge troškove.

Uz domaće donacije, Ministarstvo finansija i trezora otvorilo je dva podračuna na kojim je prikupljena međunarodna pomoć od oko 30 miliona maraka, ali ni ova sredstva još uvijek se ne koriste.

* Ovi podaci prikupljani su do 17. januara 2025. godine. Detektor će ih osvježiti kada dobije nove odgovore na upite o trošenju novca. Detektor Data su baze podataka koje pokrećemo kada postoji veliki interes javnosti za podatke koji nisu lako javno dostupni ili vlasti nisu dovoljno transparentne o njima.