“Mislim da 15-ak vlada u Centralnoj i Istočnoj Evropi kriminalizira klevetu, kao i vlade u Zapadnoj Evropi, poput italijanske. U Libanu smo vidjeli kako sigurnosne agencije koriste zakon o klevetama kako bi progonile stotine ljudi, prisiljavajući ih da potpišu dokumente u kojima se kaže da više neće kritikovati vladu zbog korupcije“, kaže ona.

“Ovi zakoni su zaista opasni gdje god se koriste. A kada ih zapadne vlade implementiraju, one daju loš primjer drugim vladama širom svijeta”, kaže York i ističe da Republika Srpska nije jedina.

Borba protiv kriminalizacije klevete, koja nije zaobišla neke savezne države Sjedinjenih Američkih Država (SAD), a koju kritikuju mnoge međunarodne organizacije  – uključujući i tijela Ujedinjenih nacija, mora biti vođena međunarodno, ali i lokalno, posebno kada međunarodna borba ne funkcioniše, kaže York.

Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) su u julu 2023. godine većinom glasova usvojili izmjene i dopune Krivičnog zakonika kojima kleveta postaje krivično djelo. Usvajanje zakona novinari i analitičari nazvali su velikim udarcem na demokratiju.

Situacija u kojoj se vlasti u Bosni i Hercegovini ugledaju na prakse Mađarske ili Ruske Federacije, dok u SAD-u milijarderi poput Elona Muska odlučuju šta je to sloboda govora, također su dio globalnog trenda okretanja prema autoritarnim ili snažnim ličnostima, smatra sagovornica Detektora.

“Vidimo slučajeve u kojima je Elon Musk uklonio korisnike Twittera koji kritikuju njegovu poslovnu praksu, dok nastavlja govoriti da je ‘sloboda govora najvažnija na platformi’, iako nije”, smatra York.

Ona navodi da ruski državni aparat koristi ovakve politike u SAD-u i nekim državama Evropske unije kako bi opravdavao vlastitu praksu.

“Sloboda izražavanja unutar EU nije idealna. EU ima puno stvari koje treba nadoknaditi, puno promjena koje treba napraviti prije nego što može dati snažan primjer. Ali u isto vrijeme, naravno, Rusija to koristi na politički način”, kaže York.

Ruska Federacija, najviše kroz svoje državne medije, blagonaklono gleda na poteze država poput Mađarske i entiteta Republika Srpska koji idu u smjeru ograničavanja slobode izražavanja.

U isto vrijeme, Kremlj kroz iste te medije širi dezinformacije koje su često u skladu sa stavovima visokopozicioniranih ruskih državnika, a koje nisu u skladu s lako provjerljivim činjenicama ili procesom evropskih integracija zemalja Zapadnog Balkana, uključujući BiH.

Dezinformacije koje plasira Moskva u BiH su nerijetko ispraćene negiranjem sudskih presuda o ratnim zločinima, uključujući genocid u Srebrenici.

Zakoni protiv poricanja ratnih zločina, uključujući genocid i holokaust, nisu u sukobu sa slobodom govora i međunarodnim okvirom ljudskih prava, tvrdi York, posebno ne u državama poput Bosne i Hercegovine i Njemačke. Ali i oni mogu postati dio političke igre i uzroka nejednakosti.

“Često vidimo kako se zakoni koriste protiv pojedinaca koji nemaju mnogo moći, dok se ne koriste protiv državnih aktera. I to je očigledan problem ovih zakona”, kaže York.

“Stoga, mislim da je zaista važno suprotstaviti se tome na društvenom nivou i ciljati na prekršajne, a ne krivične kazne za takva djela”, jasna je York.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik direktno je negirao genocid najmanje 23 puta otkako je, odlukom visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, u junu 2021. godine negiranje postalo krivično djelo. Protiv njega do danas nije podignuta niti jedna optužnica. U Sudu BiH trenutno mu se sudi za nepoštivanje odluka visokog predstavnika u BiH.

York smatra da bi društvo nužno trebalo osuditi negiranje genocida.

“U Sjedinjenim Američkim Državama ljudi koji se bave govorom mržnje mogu napredovati u političkim redovima. A to je rizik u bilo kojoj zemlji koja se okreće desno. Kada pogledamo Njemačku, prije samo dvije godine zakon je promijenjen tako da uključuje poricanje drugih genocida, ne samo holokausta”, kaže York.

“Pa ipak, sada vidimo široko rasprostranjeno poricanje onoga što se događa u Palestini, bilo kao ratni zločin ili genocid, ili poticanje na genocid. I to je nekako prihvatljivo i u društvu, ne samo po zakonu”, dodaje ona.

Jillian C. York je bila gošća i govornica na Forumu za upravljanje internetom (IGF) koji je u organizaciji Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine održan u Sarajevu u novembru 2024. godine.

Više o IGF-u pročitajte ovdje.