Petak, 27 februara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

On želi da što manje članova s invaliditetom ovisi o socijalnoj pomoći.

“Naš primarni cilj je osposobiti osobu s invaliditetom za samostalan život, kao i to da se radi inkluzija u punom kapacitetu i zabrani bilo koje vrste diskriminacije“, kaže on.

Dervišević je radio na izvještaju o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, koji je podnesen Ujedinjenim nacijama. Kaže da je UN prepoznao osobe s invaliditetom kako bi imao realnu sliku stanja o stvarnim ljudskim pravima i potrebama osoba s invaliditetom.

“Na taj način i mi doprinosimo, pa možda i tjeramo na neki način vlasti u BiH da počinju mijenjati stvari i shvatati ko su osobe s invaliditetom, s kojim vidom diskriminacije se suočavaju i kako ih na najbolji mogući način spriječiti“, kaže on.

Ističe da je kampanja “16 dana aktivizma“ dobar početak razumijevanja svih ugroženih skupina. Kaže da bi se svijest o nasilju prema osobama s invaliditetom povećala kroz edukaciju cjelokupnog društva.

“U svemu tome bitna je i medijska zastupljenost, jer bez javnosti sve o čemu mi pričamo može biti samo kao mrtvo slovo na papiru“, kaže Dervišević.

Osobe s invaliditetom koje su žrtve nasilja susreću se s problemima i kada prijavljuju nasilje.

“Postoje osobe s mentalnim invaliditetom koji je u biti nevidljiv, a takva osoba nije u stanju prijaviti nasilje. Osobe s fizičkim invaliditetom često su žrtve nasilja unutar porodice i teško im je prijaviti člana porodice“, kaže Dervišević.

Smatra da institucije nisu dovoljno uključene u edukaciju osoba s invaliditetom o tome kako da prepoznaju nasilje, koji oblici nasilja postoje i kome da se obrate ukoliko su žrtve nasilja.

Prema njegovom mišljenju, potrebno je donijeti zakone koji bi zaštitili osobe s invaliditetom od nasilja. Udruženje je Federalnom ministarstvu pravde poslalo incijativu za uspostavljanje ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom, kako bi se brže i efikasnije procesuiralo nasilje.

“Poručujem svim građanima da prijave nasilje nadležnim institucijama i ustanovama ukoliko ga uoče, da ne čekaju ni minut“, kaže on.

Nezadovoljan je edukacijom policijskih službenika i onih osoba koje su prve kontakt tačke za osobe s invaliditetom kada prijave nasilje.

“Najčešće osobe s invaliditetom koje su žrtve nasilja jesu žene ili djeca“, objašnjava Dervišević.

Oblici nasilja kojima su izložene žene s invaliditetom, ali i muškarci, jesu verbalno, seksualno, emocionalno, fizičko i ekonomsko nasilje.

“Često su izloženi, naprimjer, uklanjanju ortopedskih pomagala, pa tako osoba s invaliditetom bude 24 sata bez odlaska u zajednicu. To je i mentalno i fizičko nasilje“, kaže Dervišević.

Pozvao je medije da svojim radom skrenu pažnju na probleme osoba s invaliditetom, a javnost da ne zatvara oči pred nasiljem.

“Uistinu nam treba puna podrška svih vas“, kaže Dervišević u kampanji Detektora povodom ovogodišnje međunarodne kampanje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama.

Ovu kampanju, pokrenutu 1991. godine, danas obilježava 6.000 organizacija širom svijeta, a počinje 25. novembra, na Međunarodni dan eliminacije nasilja nad ženama, i traje sve do 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava.

Važni kontakti za prijavu nasilja:

POLICIJA: 122

SOS telefon za žrtve nasilja u Federaciji BiH: 1265

SOS telefon za žrtve nasilja u RS-u: 1264.

    Najčitanije
    Saznajte više
    Intervju – Volodimir Bačinski: Ukrajinski ambasador poziva BiH da sankcioniše Rusiju
    Dobrovoljci koji se bore na strani Rusije prije ili kasnije će biti procesuirani, kaže u razgovoru na četvrtu godišnjicu vojne invazije na Ukrajinu Volodimir Bačinski, ukrajinski ambasador u Bosni i Hercegovini. Vlastima u BiH poručuje da na putu ka Evropskoj uniji usklade odnos prema ruskim vlastima i bivšim ili aktuelnim vojnicima.
    Roman Kuhar o djelovanju antirodnih pokreta u BiH: Napad na demokratiju
    Antirodni pokreti u Evropi nisu centralizirani, već predstavljaju široku koaliciju političkih stranaka, vjerskih organizacija, radikalne desnice i fašističkih grupa koje dijele zajednički jezik straha o prijetnji feminizma i LGBT+ prava smatra stručnjak za antirodne pokrete, profesor Roman Kuhar.
    Selver Hrustić iz ukrajinskog pritvora o razlozima za odlazak u rat