“Mi smo i dalje jedno izrazito patrijarhalno društvo i reaktivno društvo, reagujuemo kada se nešto desi umjesto da budemo proaktivni i preventivni i da djelujemo na način da ne dođe do toga”, kaže on.
Kasno reagovanje najjasnije se vidi u broju femicida, odnosno ubistava žena iz mržnje, dodaje Turčalo.
“Kad se istraži to pitanje, dođemo do informacija da je bio veliki broj prijava u nekim konkretnim slučajevima. Tek kada dođe do ubistva, onda društvo reaguje, i ta reakcija je vrlo kratka jer smo društvo s ‘pamćenjem zlatne ribice’”, kaže.
Teme rodno zasnovanog nasilja ne uključuju se dovoljno u nastavne programe. Kada bi se one spojile s temama o ljudskim pravima u jedan predmet, to bi bila vrsta proaktivnog djelovanja osvještavanja javnosti o pitanjima nasilja, ravnopravnosti, jednakom pristupu za sve, pravdi i pravu, smatra Turčalo.
Studenti Fakuteta političkih nauka u Sarajevu susreću se s temom rodno zasnovanog nasilja upravo kroz predmete o ljudskim pravima, a ovaj fakultet često organizuje aktivnosti za podizanje svijesti o rodno zasnovanom nasilju.
Prošle godine objavljena je studija “Nasilje u porodici i rodno zasnovano nasilje u visokom obrazovanju: između teorije i prakse”, Amera Osmića, Lejle Osmić, Sanele Šadić, Amile Ždralović i Enite Čustović.
Studija predstavlja doprinos u pozicioniranju i problematiziranju rodne ravnopravnosti, nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja, kao i analizi zastupljenosti ovih tema u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini.
Turčalo ističe da u državi ne postoji strateški pristup prevenciji nasilja.
“Zastupljena je ‘strategija zatvorenih očiju’, zatvorimo oči i onda kada ih otvorimo, nadamo se da se ništa nije desilo”, kaže.
Često nevladine organizacije vidi kao proaktivnije od institucija čiji je posao raditi na sprečavanju nasilja.
“Nije nikakvo opravdanje velika administrativna fragmentiranost”, kaže on.
Još jedan problem je nedostatak institucionalnog pamćenja.
“Institucije uglavnom praktično pretvaramo u to da na čelo te institucije dolazi osoba bez prethodno institucionalnog pamćenja. Zbog toga nemamo kontinuitet ni u proaktivnom djelovanju prevencije nasilja. I to je jedan veliki izazov da se borimo i protiv rodno zasnovanog nasilja, a i nekih drugih izazova s kojima se susrećemo”, kaže Turčalo.
“Sve dok nema tog sinergijskog djelovanja, teško možemo govoriti da su ovo društvo, država, institucije, osvijestili rodno zasnovano nasilje kao problem. Sinergija bi pokazala da se ovaj problem ozbiljno shvata te da se djeluje u pravcu prevencije nasilja i adekvatnog odgovora na nasilje”, kaže Turčalo.
Studentima i studenticama s kojima radi, ali i cijelom društvu, poručuje da rodno zasnovano nasilje nije tuđi problem, nego je problem svih građana.
“Svi mi trebamo biti dio rješenja, a uloga akademske zajednice posebno je važna jer ona treba da bude generator koji treba da potiče da se kritički preispituje fenomen rodno zasnovanog nasilja, da se generira i znanje i svijest o postojanju rodno zasnovanog nasilja i da akademska zajednica treba da bude zagovarač strateških pristupa koji imaju kontinuitet u odgovoru na rodno zasnovano nasilje”, kaže Turčalo u kampanji Detektora povodom ovogodišnje međunarodne kampanje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama.
Ovu kampanju, pokrenutu 1991. godine, danas obilježava 6.000 organizacija širom svijeta, a počinje 25. novembra, na Međunarodni dan eliminacije nasilja nad ženama, i traje sve do 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava.
Važni kontakti za prijavu nasilja:
POLICIJA: 122
SOS telefon za žrtve nasilja u Federaciji BiH: 1265
SOS telefon za žrtve nasilja u RS-u: 1264
