Forum za upravljanje internetom ukazao na zaostatke BiH u regulaciji i zaštiti digitalnog prostora

Denis Džidić, izvršni direktor Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine koja organizuje Forum, naveo je da često postoji antagonizam između nevladinog sektora i vlasti kod provođenja reformi, te da ne postoji razgovor koji je inkluzivan i okrenut ka rješenjima.

“Primijetili smo da sve teme kojima se mi bavimo – dezinformacije, tranziciona pravda, maligni uticaj i generalno brojna druga pitanja kroz koje BiH sada prolazi, niz izazova u smislu evropskiih integracija i digitalizacije – su negdje pitanja koja se u širem smislu trebaju adresirati kroz koncept upravljanja internetom, a da u ovom pristupu jako rijetko vidimo učešće cijele zajednice“, kazao je on.

Darko Brkan, izvršni direktor U.G. “Zašto ne?”, smatra da pitanja koja se odnose na upravljanje internetom postaju sve bitnija, te da je važno da BiH bude uključena u globalne tokove i ne zaostaje u informacionom prostoru i digitalnim uslugama za procesima koje je pokrenula Evropska unija.

Ingrid MacDonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH je kazala da su sve imali priliku suočiti s ekstremnim situacijama u kojima je online dezinformisanje, u kombinaciji s govorom mržnje, stigmatizovalo i dehumanizovalo zajednice.

“Zaštita djece je posebno važna u kontekstu BiH, kako bi se osiguralo da postoje sigurnosni mehanizmi u online sferi koji će spriječiti seksualne predatore i druge osobe koje koriste djecu, njihove snimke i različite mehanizme za seksualnu eksploataciju. Zbog toga je važno imati uspostavljene zaštitne mjere jer internet može biti vrlo zastrašujuće mjesto, a jednom kada informacije postanu javne, ostaju dostupne zauvijek“, navela je ona.

Govoreći o cyber sigurnosti i vještačkoj inteligenciji, ekspertica za ljudska prava i nove tehnologije Dunja Mijatović je kazala da u ovom slučaju ne bi trebale postojati nacionalne podjele, konstitutivni narodi niti složenost države, te da su ovi fenomeni globalni i da utiču na sve. Naglasila je da Forum pomaže zemljama da ubrzaju procese, ali da je BiH jedina zemlja u regiji koja nema nacionalnu strategiju o digitalnoj sigurnosti i zaostaje u brojnim drugim oblastima upravljanja internetom.

“Važno je reći da nije toliko loše, iako postoje neke stvari u kojima zaostajemo, postoje ljudi koji žele napraviti promjenu, ali to nije moguće bez učešća vlasti”, kazala je ona.

“U kontekstu upravljanja internetom, mediji imaju tri ključne uloge – podsticanje odgovornosti, promovisanje medijske pismenosti te povezivanje lokalnih i globalnih perspektiva. Moja današnja poruka je da je neophodno uključiti medije kao relevantne aktere“, kazala je Mijatović.

Na panelu na kojem se govorilo o izazovima BiH u osiguranju sistemskog pristupa upravljanju internetom, ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto je naglasio da u BiH ne postoji konsenzus o tome na koji način upravljati cyber sigurnosti.

“Država je već izložena napadima, prošle godine smo imali napad na Parlament BiH, bili bi uništeni svi podaci. Međutim, jedan od servera je bio pokvaren i offline, pa su spašeni podaci. Zvuči nevjerovatno, ali smo slučajnom nebrigom spasili podatke. Ne postoji protokol, niko ne zna koga pozvati i kome se obratiti, ne postoji zakonski okvir“, kazao je on.

Govoreći o tome kako velike platforme pristupaju moderaciji sadržaja u malim zemljama poput BiH, direktorica International Freedom of Expression at the Electronic Frontier Foundation, Jillian C. York je kazala da platforme često stavljaju profit ispred ljudi.

“One obično ne ulažu potrebne resurse u razumijevanje lokalnog jezika, dijalekata, kulturnog konteksta i potreba stanovništva. Ovo dovodi do nekonzistentne moderacije širom svijeta, posebno u mjestima gdje izostaje takvo ulaganje. Istraživanja, uključujući ona prisutna danas, pokazuju da lokalne potrebe i historijski konteksti nisu uzeti u obzir. Često algoritamske prakse, dizajnirane za druge dijelove svijeta i različite jezike, imaju neproporcionalan uticaj na lokalne prilike“, navela je ona.

Maja Ćalović iz Koalicije za moderaciju sadržaja je navela da veličina tržišta možda ne stavlja BiH na mapu velikih platformi, ali je potrebno osnaživanje civilnog sektora i svih drugih koji su uključeni u ove procese. Osvrćući se na alate koji su dostupni svima za prijavu neprimjerenog sadržaja, Ćalović je podsjetila da postoje mehanizmi samih platformi za prijavu sadržaja, te da se smjernice sastoje od zakonskih odrednica, biznis praksi i kulturoloških stavova kompanija koje su iz određene zemlje.

Lamija Silajdžić, profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, kazala je da je uticaj dezinformacija itekako značajan jer može produbiti podjele koje već postoje u BiH.

“Kada je u pitanju pozicija medija u svemu tome, nažalost oni sve više gube povjerenje javnosti jer se percipiraju kao alat političkih struktura“, kazala je ona te dodala da je zbog gubitka povjerenja došlo zbog finansijski loše pozicije tradicionalnih medija, koji vrlo malo ulažu u edukaciju novinara o tome kako se boriti protiv generisanog sadržaja.

Džidić je objasnio da se u decembru u Rijadu u Saudijskoj Arabiji organizuje svjetski forum o upravljanju internetom, na koji će biti poslane i predstavljene preporuke iz BiH.

U Organizacionom odboru petog Foruma su BIRN BiH, UG “Zašto ne?”, Centar za edukaciju sudija i tužilaca Federacije Bosne i Hercegovine, Koalicija za moderaciju sadržaja u BiH te Fakultet političkih nauka u Sarajevu. BH Forum su podržali Internet Society Foundation (ISOC), Američka ambasada u BiH, Internet Governance Forum Support Association, Hanns Seidel Stiftung u Sarajevu, Swedish International Development Cooperation Agency (Sida).