Utorak, 11 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Fondacija radi na pružanju direktnih servisa za žene žrtve rodno zasnovanog nasilja putem besplatnog i rodno senzibilisanog pravnog savjetovanja, SOS telefona, i sigurne kuće za žene i djecu žrtve nasilja.

Ivić kaže da se Fondaciji javljaju i žene koje još uvijek nisu prijavile nasilje, te ih ohrabruju i pružaju podršku da izađu iz nasilnih zajednica. Navodi da prijavu nasilja uvijek prati strah, jer žene, i kad prijave nasilje, često se ne osjećaju zaštićeno, kao i da često ne smiju prijaviti nasilje zato što se plaše za svoju sigurnost.

“Nisu uvjerene da će se to prijavom riješiti, da će prijavom dobiti sigurnost koja im je neophodna. I stid je uvijek tu prisutan jer, bez obzira na podizanje svijesti, česta je percepcija da žene koje su pretrpjele nasilje, zašto su tako dugo bile u nasilnoj zajednici”, govori Ivić.

Kaže da žene prijavom izlažu svoju intimu, bilo nevladinoj organizaciji ili institucijama sistema.

“Žene se predomišljaju da prijave nasilje, jer često i nakon same prijave se ne osjećaju zaštićeno, a i nasilnici nakon prijave znaju nastaviti, da li kroz direktne fizičke napade, ili kroz prijetnje, ucjene, proganjanje i slično tome”, govori Ivić.

Nasilje, kaže, zahtijeva multisektorski odgovor koji nije stvar volje, nego stvar zakonske obaveze, i vrlo je važno da svi koji su prepoznati kao subjekti zaštite u lancu, i preduzimaju sve radnje koje su u okviru njihove nadležnosti.

“Sve što se postiglo u oblasti ravnopravnosti spolova, nasilja nad ženama, nasilja u porodici, postiglo se zajedničkim snagama i sinergijom između nevladinih organizacija, a isto tako i saradnjom sa institucijama, jer institucije su te koje imaju mandat da zaustave nasilje, da ga sankcionišu, da pruže podršku i da procesuiraju nasilje”, govori.

Kao primjer pomaka u zadnjih 10-ak godina navodi integraciju u Krivični zakonik Republike Srpske novih krivičnih djela koja imaju elemente nasilja nad ženama, kao što su krivična djela “proganjanje”,“ugrožavanje sigurnosti” i “seksualno uznemiravanje”.

“Ono što je praksa pokazala jeste da u izolaciji nema oporavka i da je puno lakše kad se podijeli iskustvo, kad se zatraži pomoć. Samo treba da i žene, uz pomoć i podršku, budu odlučne i shvate da njihov život zaista može izgledati drugačije”, govori ona.

Fondacija će, u skladu sa svojom misijom, vizijom i strateškim planom, nastaviti pružati direktnu pomoć ženama, osnaživati ih i raditi sve što je u njihovoj moći da im pruže podršku u borbi za pravdu i zaštitu.

“Nastavljamo s edukacijama, kako predstavnika institucija sistema, tako i nevladinih organizacija u oblasti nasilja, ali i pratiti rad institucija i izvještavati o njemu pred međunarodnim tijelima, izvještavati javnost vezano za poboljšanja ili izazove kada je u pitanju nasilje u porodici, nasilje nad ženama. Ne planiramo odustati”, poručuje Ivić za kampanju Detektora povodom ovogodišnje međunarodne kampanje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama.

Ovu kampanju, pokrenutu 1991. godine, danas obilježava 6.000 organizacija širom svijeta, a počinje 25. novembra, na Međunarodni dan eliminacije nasilja nad ženama, i traje sve do 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava.

Važni kontakti za prijavu nasilja:

POLICIJA: 122

SOS telefon za žrtve nasilja u Federaciji BiH: 1264

SOS telefon za žrtve nasilja u RS-u: 1265

Povezane vijesti
Saznajte više
Intervju – Turgunjan Alawdun: Rečeno je nikad više, a onda se desila Srebrenica i sada Ujguri prolaze torturu u Kini
Ujguri u Kini i dalje žive pod pritiskom i strahom i to mora prestati, kaže za Detektor novoizabrani predsjednik Svjetskog ujgurskog kongresa Turgunjan Alawdun na godišnjicu proglašenja nasilja nad ovom manjinskom muslimanskom grupom. U intervjuu govori zašto su izabrali Sarajevo da održe svoj kongres i objašnjava da je Bosna i Hercegovina bila najsigurnija zbog prijetnji koje dobijaju od kineskih vlasti.
Murtezić: Dvije decenije reforme pravosuđa u BiH i dalje nisu riješile ključne izazove
Iako pravosuđe u Bosni i Hercegovini već 20 godina prolazi kroz konstantan proces reformi, ključni izazovi poput nedostatka većeg broja edukacija, modernizacije procesa i transparentnosti pravosudnih institucija ostaju. Arben Murtezić, bivši direktor federalnog Centra za edukaciju sudija i tužilaca (CEST), kaže kako su ovo polazne tačke za ispravne promjene u jednom od najvažnijih stubova vlasti.
Intervju: Inna Pedan – Obaveza pričanja o ratu u Ukrajini kroz umjetnost
Olenin zagovarački put kroz Evropu za suprugovu slobodu