Vijest

Nužno povećati povjerenje javnosti u izborni proces, poručuju međunarodni posmatrači

7. Oktobra 2024.17:19
Lokalna demokratija u Bosni i Hercegovini napreduje, ali je nužno povećati interes i povjerenje javnosti u izborni proces, kao i poboljšanje položaja žena u politici, rečeno je na finalnoj konferenciji Međunarodne izborne posmatračke misije u BiH.

Konferencija međunarodnih posmatrača. Foto: BIRN BiH

Corien Jonker, šefica posmatračke misije OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), kazala je da nisu bili dovoljni napori da se poveća interes javnosti u izborni proces, te da su izbori održani u okruženju u kojem manjka društvene i političke kohezije.

Podsjetila je da nisu uspjeli dugotrajni pregovori između političkih stranaka u vezi s uvođenjem neophodnih reformi, zbog čega je visoki predstavnik u BiH nametnuo opsežne izmjene i dopune koje su poboljšale integritet procesa, ali je prerano znati da li i kada će ove pravne promjene postići svoje ciljeve.

“Izborna administracija radila je profesionalno, ali kratki vremenski rokovi za provođenje novih zadataka u kombinaciji s neadekvatnim resursima stavili su na njih značajan teret, zbog čega se nisu ispunile neke važne odredbe“, kazala je Jonker.

Kako je pojasnila, mediji i novinari su sve više izloženi političkim i zakonskim pritiscima, a napori da se poveća aktivno učešće žena u izborima nisu dali opipljive rezultate, zbog čega su bile nedovoljno zastupljene kao kandidati, a posebno u utrkama za načelnike.

Dan izbora je protekao mirno, ali je bila prisutna zabrinutost tajnošću glasanja, kazala je ona te dodala da su posmatrači zaključili da su problemi bili vezani za neke od reformi, kao što je sistem imenovanja predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, te zloupotrebe javnih sredstava.

“Amandman propisuje da predsjednici i njihovi zamjenici ne smiju biti vezani sa bilo kojom političkom strankom, već ih se direktno imenuje od strane Centralne izborne komisije. Ova promjena je značajan korak ka poboljšanju nezavisnosti biračkih odbora i to je razvoj događaja koji smo mi pozdravili. Međutim, kroz mnoge prigovore moglo se vidjeti da političke stranke i dalje traže prilike da osiguraju da se njihove predstavnike imenuje na vodeće pozicije unutar biračkih odbora“, navela je ona.

Jonker je kazala da ovaj amandman ima potencijal da izjednači prilike svim političkim strankama u kampanji, ali je ostavljeno CIK-u da odredi šta čini zloupotrebu javnih sredstava, a šta legitimne aktivnosti koje su poduzete u toku službene dužnosti.

“CIK je izrekao sankcije samo u vezi malog broja prigovora o navodnoj zloupotrebi tih sredstava. Ova zloupotreba je dugotrajan problem u BiH, koji smo također uočili u toku ove kampanje“, pojasnila je ona te zaključila da je CIK radio učinkovito i profesionalno.

Prema njenim riječima, kandidati su slobodno mogli voditi predizborne kampanje, a političke stranke nisu vodile kampanje po etničkoj osnovi, već su se natjecale za glasove unutar etničkih granica i nekada su se fokusirali na ratne traume, što je možda dovelo do toga da biračko tijelo bude još više polarizovano.

Dodala je da regulator medija nije vršio nadzor nad izborima i nije se pozabavio jasnom pristrasnosti javnog emitera Radio televizije Republike Srpske.

“Premalo se radi u vezi s predominantno mizoginim govorom, pa čak i fizičkim prijetnjama upućenih ženskim kandidatima“, zaključila je ona.

Carla Dejonghe, šefica delegacije Kongresa Vijeća Evrope je pozdravila tehnička poboljšanja koja su rezultat izmjena i dopuna Izbornog zakona.

“Bilo nam je žao što kratki vremenski rokovi te nedostatak resursa izborne administracija nisu osigurali dovoljno vremena za praktičnu provedbu, kao i obuku i educiranje birača, kandidata i izborne administracije“, kazala je ona.

Navela je da većina biračkih mjesta nisu bila pristupačna biračima koji imaju fizički invaliditet, što je pitanje koje su posmatrači Kongresa spominjali i ranije, kao i da je govora mržnje i širenja dezinformacija bilo manje u ovoj kampanji.

“Svi posmatrači Kongresa su se složili da trenutni raspored unutar biračkih mjesta ne osigurava potpunu privatnost biračima. Prijetnje tajnošću glasanja su primijećene i tokom skeniranja ili tokom ubacivanja glasačkih listića, i u nekim slučajevima smo primijetili da posmatrači stranke prate birače“, navela je Dejonghe.

Lucia Annunziata, šefica delegacije Evropskog parlament, podsjetila je da, prema anketi iz maja i juna 2023., 73,3 posto građana BiH podržava njen pristup EU.

“Mi se nadamo da će završetak ovih lokalnih izbora dozvoliti vlastima da se potpuno fokusiraju na korake koje trebaju da poduzmu“, kazala je ona.

Dodala je da su potrebe reforme u oblasti vladavine prava i osnovnih prava, nezavisnog sudstva, učinkovitog sprečavanja i borbe protiv korupcije, sprečavanja konflikta interesa i zaštite osnovnih sloboda.

“Birački spisak treba revidirati, a i upotrebu informaciono-komunikacionih tehnologija treba poboljšati i proširiti na cijelu državu, kako bi se povećalo povjerenje u izborni proces“, zaključila je ona.

Međunarodna izborna posmatračka misija je zajednička misija ODIHR-a, Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Evrope i Evropskog parlamenta, koja broji 240 posmatrača iz 37 zemalja.

    Aida Trepanić Hebib