Udruženje žrtava genocida zatražilo od haškog tužioca zaštitu od progona u Republici Srpskoj
U pismu Udruženja žrtava i svjedoka genocida koje je dostavljeno Brammertzu, glavnom tužiocu Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS), navodi se da “ratni zločinci uživaju zaštitu i podršku zvaničnih politika, dok su napadi na žrtve, posebno povratnike i one koji brane istinu i pravdu, dosegli svoj vrhunac“.
Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica, prije nekoliko dana je na svom profilu na društvenoj mreži X objavio da je pozvan u Policijsku upravu Zvornik, kako bi bio saslušan zbog krivičnog djela “ugrožavanje sigurnosti”. Bivši logoraš Ramiz Salkić, zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a, objavio je da je pozvan u Policijsku stanicu u Srebrenici zbog saslušanja, jer je protiv njega podnesena krivična prijava za širenje vjerske i nacionalne mržnje.
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, za Detektor kaže da su prijave podnijete protiv velikog broja povratnika u Republiku Srpsku, ali i protiv svakog građanina koji je javno pozivao na procesuiranje ratnih zločina, kao i procesuiranje negatora genocida i drugih ratnih zločina.
“Cilj je da se ljudi zastraše i da se ne priča više o tome. Ovo nije bezazleno“, kaže Tahirović.
On podsjeća da je u toku sudski postupak protiv Munire Subašić iz udruženja Pokret “Majke enklava Srebrenica i Žepa“, koju je zbog vrijeđanja na nacionalnoj i vjerskoj osnovi tužio Mladen Grujičić, načelnik opštine Srebrenica.
Tahirović podsjeća da Mehanizam ima obavezu da, prema Revidiranoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina, prati rad pravosuđa – zbog čega su i pisali Sergeu Brammertzu, glavnom tužiocu.
“Smatramo da je na osnovu izvještaja, koji je podnio glavni tužilac, njihova obaveza da djeluju, jer već zadnjih nekoliko godina svi oni koji na bilo koji način ukažu na ponašanje ili skrivanje počinilaca ratnih zločina, ili negaciju ratnih zločina, budu izloženi određenom pravosudnom progonu. To se, prije svega, odnosi na pokušaj zastrašivanja povratnika, pa i građana BiH, od strane elite iz entiteta RS, koji očito imaju punu kontrolu nad policijom i tužilaštvom“, navodi Tahirović i dodaje da za to vrijeme nijedno ubistvo povratnika u ovome entitetu nije riješeno.
U pismu Udruženja žrtava i svjedoka genocida se traži od Brammertza da poduzme sve što je u njegovoj moći “da se obavijesti svjetska zajednica i da se zaustavi najsramnija epizoda koja pogađa savremeni svijet – da zločinci i negatori progone one koji se bore i govore istinu”.
“Primjer BiH može biti svjetska prekretnica da se zločincima ne dozvoli progon onih koji se bore i rade u interesu pravde“, stoji u pismu Udruženja.
U izvještaju, koji je glavni tužilac Mehanizma podnio Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, navodi se da se više od 400 osoba – koje su osumnjičene ili optužene za ratne zločine – nalazi van BiH, prvenstveno u Srbiji ili Hrvatskoj, i koje je potrebno izručiti našoj zemlji.
“Istovremeno, osumnjičeni ratni zločinci nastavljaju da pronalaze sigurno utočište u Srbiji”, navodi se u izvještaju u kome se podsjeća da izvršenje osuđujuće presude Novaku Đukiću, koju je izrekao Sud BiH, još nije neriješeno. U drugom predmetu, Mirko Vručinić – koji je 2020. pobjegao prije završetka suđenja u BiH – i dalje uživa nekažnjivo u Srbiji, ističe Brammertz u izvještaju, te navodi i primjer Milomira Savčića koji je pobjegao u Srbiju, gdje je i dalje na slobodi.