Srijeda, 4 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Mediji. Ilustracija: BIRN BiH

Reagujući na saopćenje američkog State Departmenta, Vulin je, u odgovoru da to tijelo ne treba upozoravati srpsku državu i njene sudove da sude fer i po zakonu, dva puta upotrijebio pogrdan izraz “Šiptari”, a tekst je objavljen na web portalu Radiotelevizije Republike Srpske (RTRS).

Predsjednik Udruženja Albanaca u BiH Aris Jonuzi smatra ovakav govor mržnje raspirivanjem netrpeljivosti prema nacionalnim manjinama, izražavajući zabrinutost što se takvi izrazi koriste u medijskom prostoru bez sankcije.

“Mi to uvijek smatramo uvredama i to albanske manjine na ovim prostorima uvijek dodatno zabrine, jer se naš glas slabo čuje. Mi smo tražili od nadležnih, upućujući inicijative, da se takav govor mržnje i upotreba tog izraza kažnjava, ali nikad nismo dobili nikakav odgovor. Tako nešto već prolazi parlamentarne procedure u Srbiji i nadam se da će konačno stupiti na snagu i tamo, ali i u ostalim zemljama regije gdje vlada netrpeljivost prema nama Albancima, kazao je Jonuzi.

Uredništvo web portala RTRS-a smatra da je njihova urednička politika korektna i da nisu iznijeli svoj, već stav potpredsjednika Vulina, koji je samo prenesen na njihovoj web platormi.

“Mi smo prenijeli i šta je rekao State Department i, kao odgovor na tu vijest, prenijeli smo i reakciju Aleksandra Vulina. Profesionalno obavljamo naš posao i ne iznosimo lične stavove, niti je to dio uredničke politike web portala RTRS-a, a sam pojam ‘Šiptar’ Vulin je pomenuo par puta, i kao takav je u obliku njegovog stava prenesen u izjavi na našem portalu”, kazala je za Detektor Bojana Milaković, glavna urednica web portala RTRS-a.

Anida Sokol, istraživačica i urednica Mediacentra Sarajevo, smatra da se radi o eklatantnom primjeru mržnje upućene prema jednoj manjini na nekoj teritoriji, na koji bi čak i po službenoj dužnosti trebalo da reaguje Regulatorna agencija za komunikacije u BiH.

“Međutim, problem je što RAK zbog svojih propisa teško može reagovati ako je ova vijest prenesena samo na web portalu, a ne u okviru televizijskog programa. Ipak, smatram da bi po prijavi ovog slučaja, a čak i po službenoj dužnosti trebali reagovati. Nažalost, u ovakvim situacijama veliku ulogu ima i politički uticaj kada su u pitanju odluke RAK-a, ali ako gledamo šta je njihova dužnost, onda bi trebalo da, nekim saopštenjem bar, upozore i reaguju”, rekla je Sokol.

Na upit Detektora o eventualnoj reakciji, iz RAK-a su odgovorili da ne mogu komentarisati ovaj slučaj.

“Regulatorna agencija za komunikacije nije nadležna za regulaciju sadržaja web portala u BiH, te u ovom slučaju ne možemo komentarisati pojedinačni sadržaj koji ste naveli. Informacije o obavezama nosilaca dozvola, kao i nadležnosti Agencije, iz oblasti emitovanja, dostupne su putem www.rak.ba”, stoji u odgovoru RAK-a.

Politički lideri u regionu generalno su navikli svoje glasače na diskriminatoran govor, u kojem se omalovažava ili čak negira određene društvena grupa, smatra komunikolog Mirza Mehmedović, profesor na Odsjeku žurnalistike Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

“Ja volim reći da smo mi poslije 1990-ih postali društva nasilja u kojima je diskriminacija postala ‘modus operandi’ za sve političke govore i javne rasprave. S druge strane, publika je toliko naviknuta na takav jezik da diskriminacija ostaje skoro neprimijećena”, kazao je profesor Mehmedović.

U praksi, suprotno prvobitnim namjerama, izraz je regionalizovan te je poslužio za razlikovanje pripadnika albanske narodnosti u Jugoslaviji od Albanaca u Albaniji i ostalih po svijetu.

U Srbiji politički nekorektan termin “Šiptar” često koriste nacionalistički autori, a u Makedoniji je 2009. godine izbio skandal u javnosti nakon što je Makedonska akademija nauka (MANU) izdala Makedonsku enciklopediju u kojoj se za Albance koristi ovaj naziv.

Najčitanije
Saznajte više
Ratko Mladić traži privremeno ili uslovno prijevremeno puštanje na slobodu
Odbrana Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Generalštaba Vojske Republike Srpske (VRS) osuđenog na doživotni zatvor zbog zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, zatražila je od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove da ga pusti na privremenu ili uslovnu prijevremenu slobodu zbog lošeg zdravstvenog stanja.
Oslobođeni za zločin u Zecovima od BiH traži 75.000 maraka naknade
Boško Grujičić je, nakon pravosnažne oslobađajuće presude za zločine u prijedorskom selu Zecovi, tužio Bosnu i Hercegovinu sa zahtjevom da mu se isplati 75.000 maraka na ime pretrpljenih duševih bolova zbog povrede časti i ugleda.
Mehmedagić: Policiji predao servere Američkog univerziteta
U Prijedoru obilježen Dan bijelih traka