Služiti javnosti po profesionalnom standardu – suština novinarstva

Knjiga, kako je rečeno tokom njenog predstavljanja, obuhvata novinske komentare, autorske memoare i upute za novinare koje je tokom života bilježio Hamza Bakšić. Priručnik “Ja, novinar?”, koji je Mediacentar prvi put objavio 1995. godine, danas je objavljen u štampanom i online izdanju, zajedno s tekstovima koje je Bakšić objavljivao u Oslobođenju.

Mehmed Halilović, novinar i pravnik, naveo je kako bi prije dvije do tri godine rekao da BiH ima jednu od najboljih medijskih regulativa u Jugoistočnoj Evropi, zaslugom međunarodnih institucija, i novinarskih organizacija, ali kako se mnogo toga promijenilo, uključujući izmjene zakona u Republici Srpskoj kada je kriminalizirana kleveta.

“Na medijske slobode ne utječe samo zakonska regulativa, nego i politički odnosi. Stepen medijskih sloboda mjeren internacionalnim standardima je sve gori kad su u pitanju ocjene za BiH i to nam nije nikakva utjeha”, naveo je Halilović te dodao da je medijska realnost zapravo refleksija politike.

Poredeći novinarstvo danas i ono od prije 30 godina, Halilović je naveo kako se promijenio vanjski ambijent, tehnika, tehnologija i uvjeti rada, ali da je novinarska suština – služiti javnosti po najvećem profesionalnom standardu. Dodao je kako je dodatna vrijednost knjige “Hamza” to jer iz nje mladi novinari mogu naučiti o samom novinarskom iskustvu.

“Danas je ono klasično novinarstvo na neki način potisnuto. Glavni izvor informacija su postale društvene mreže. Novinar koji će slijediti to, neće daleko odmaći. Profesionalni novinar mora ponuditi nešto više ili puno više. Koje je to polje? To je polje istraživačkog novinarstva, to je analiza političke, ekonomske i svake druge stvarnosti”, kazao je on.

Dodao je kako ima mjesta za građansko i profesionalno novinarstvo, ali da se boji da je za pisanu štampu sve manje mjesta, a što je primjetno u cijelom svijetu.

Boro Kontić, direktor Mediacentra, rekao je kako je Hamza Bakšić bio jedan od njegovih najdražih novinara u BiH.

“On prvi uočava činjenicu da je jedan medij, jedan veliki značajan medij, postao u rukama politike, kadrovima koji su preuzeli kuću, i da to pravi jednu distinkciju između Oslobođenja i Radiotelevizije, u kojem je Oslobođenje za vrijeme rata sačuvalo tu svoju slobodu, dok je Radiotelevizija odjedanput nestala”, pojasnio je Kontić i dodao kako je Bakšić bio novinar “starog kova” koji je pratio spoljna i unutrašnja politička dešavanja.

Kontić je zaključio kako u BiH postoji politički i ekonomski pritisak te da su novinari izloženi i fizičkim prijetnjama i napadima.

“Biti novinar u manjem mjestu je stigma. To je ostalo kao problem, novinar u manjoj sredini je velika hrabrost jer je čovjek izloženiji”, istakao je Kontić.

Selma Zulić Šiljak, urednica knjige “Hamza”, kazala je kako je imala osjećaj da čita kritiku društvene stvarnosti u sadašnjem trenutku. Obrađeni su, dodala je, problemi kao što su kritika vjerske zajednice i njihove uključenosti u politiku, kritika nemoći intelektualaca da se suprotstave politikama, zapravo problemi i viđenje problema koji postoje i danas.

“Cijeli taj proces čitanja je zapravo osjećaj da se suprotstavljaš kao čitatelj današnjim zvaničnim narativima i o ratu i o društvu i o postratnom periodu i o kreiranju političkog narativa, političkog mita i slično. Imala sam osjećaj da je neko, čitajući ili slušajući govor Hamze Bakšića, rekao: ‘E hajmo mi uraditi sad sve suprotno’”, navela je Zulić Šiljak te dodala da on ukazuje koliko je potrebno voditi računa i zadržati povjerenje publike, koje se lako gubi.