Strateški pristup izgradnji mira među izazovima organizacijama civilnog društva
Prva konsultacijska sesija. Foto: BIRN BiH
Ovo je, između ostalog, rečeno na prvoj konsultacijskoj sesiji s ciljem prikupljanja mišljenja organizacija za poboljšanje smjernica za okvir za zajednički strateški pristup u izgradnji mira u Bosni i Hercegovini, kao i da je potrebno adekvatnije reagovanje na govor mržnje.
Spasoje Kulaga, osnivač i predsjednik Udruženja za podršku ratnim veteranima, porodicama i žrtvama rata u BiH “Pravipožar”, naveo je da ne postoji strategija za izgradnju mira kao dokument. Ovaj sastanak, prema njegovim riječima, pokušaj je nevladinih organizacija da dokumentuju stanje, definišu probleme i izazove, kao i vrijednosti koje će ih okupiti kako bi se u narednom periodu radilo na izradi dokumenta.
On je pojasnio da je u toku projekta “Jačanje povjerenja i kohezije u zajednicama u BiH“ ovo udruženje dobilo projekat kreiranja smjernica za zajednički strateški pristup te su kroz pet radionica s organizacijama definisali vrijednosti, probleme i izazove nevladinih organizacija u BiH koje se bave temama izgradnje mira.
“Kroz ove četiri radionice – danas u Sarajevu, pa u Tuzli, Zvorniku i Prijedoru – dajemo priliku organizacijama koje nisu učestvovale u radu da kroz jednu konsultacijsku sesiju daju svoje mišljenje, komentare i prijedloge za poboljšanje smjernica“, naveo je on.
Kulaga je kazao da će smjernice poslužiti kao osnov za budući rad i izradu modela strateškog dokumenta koji će definisati položaj i rad nevladinih organizacija koje se bave temom izgradnje mira u BiH.
“Ova aktivnost je nastala iz potrebe da uradimo jedan dokument koji će nam svima služiti i doprinijeti i kvalitetnijem radu i nevladinih organizacija i ciljnim grupama s kojima mi svi radimo teme izgradnje mira, suočavanja s prošlošću, i za dobrobit zajednice“, rekao je on te dodao da se aktivnosti u prvom dijelu odnose na rad s organizacijama civilnog društva, dok je naredni korak saradnja s nadležnim institucijama.
Maida Zagorac, mirovna aktivistica je navela da je situacija zamrznutog konflikta, ugrožena sigurnost aktivista, medijska manipulacija, diskriminacija, kršenje ljudskih prava, zastupljenost govora mržnje, podijeljeno društvo te nedostatak strateškog pristupa izgradnji mira neki od problema s kojima se suočavaju organizacije civilnog društva, a koje se bave mirovnim radom.
“Još jedan od izazova koji je uočen do sada je nošenje sa transgeneracijskom traumom i nespremnost institucija da se bave tim pitanjem, jer na tome uglavnom rade nevladine organizacije koje na različite načine pružaju pomoć i podršku svojim štićenicima i štićenicama i to je negdje definisano kao urgentno na čemu treba da se radi“, kazala je Zagorac, kao i da je jedan od izazova zapravo nespremnost aktivista da se više angažuju i postanu vidljiviji u svojim lokalnim zajednicama.
Zagorac je dodala da je organizacijama civilnog društva koje se bave mirovnim radom potrebno adekvatno reagovanje na govor mržnje, zločin iz mržnje te kršenje ljudskih prava, kao i stručna podrška – ekspertska, edukativna te jačanje solidarnosti i zajedničkog djelovanja.
