Nedjelja, 27 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Alice Wairimu Nderitu. Foto: N1

Djela uznemiravanja, zastrašivanja, nasilja i huškanja na osnovu vjere ili uvjerenja, posljednjih mjeseci širom svijeta su u naglom porastu i dostigla su alarmantan nivo. Stvorena je klima straha i dubokog nepovjerenja u mnogim društvima. U nekim zemljama su nacionalne vlasti i organizacije civilnog društva prijavile dramatičan porast islamofobičnih i antisemitskih incidenata.

“Imamo vjerodostojne izvještaje iz različitih regiona svijeta koji dokumentuju fizičke napade, uključujući ubistva, verbalne napade i prijetnje smrću za koje se čini da su motivisani vjerskom pripadnošću žrtava. Džamije, sinagoge, druge bogomolje i groblja su napadnuti, oskrnavljeni i vandalizovani u mnogim zemljama. Tako i škole, kulturni centri, memorijali i privatne kuće i imanja koja pripadaju Jevrejima i muslimanima“, navodi se u saopštenju specijalnih savjetnica UN-a.

Dalje se navodi da su mnogi uznemireni prijetnjama, čak i djeca u školama i studenti na univerzitetima, a izrazi vjerske mržnje i poticanje na nasilje brzo se šire na društvenim mrežama. U vrijeme kada sukob raspiruje veliku političku napetost, mora se podsjetiti da takve tenzije nikada ne opravdavaju izražavanje mržnje zasnovane na identitetu, te da se mora poštovati ljudskost svih i osigurati jednakost i pravda.

Iz UN-a podsjećaju da niko ne treba trpiti strah zbog posjedovanja ili ispoljavanja vjerskog identiteta. Svako ima pravo da se osjeća sigurno, zaštićeno, uz jednako poštivanje svojih ljudskih prava.

Fokus je stavljen na države, medije, tehnološke kompanije i univerzitete koji bi trebali odgovoriti na stalne i široko rasprostranjene izvještaje o incidentima koji odražavaju antisemitsku i islamofobičnu mržnju u zemljama širom svijeta.

“Pozivamo države da zabilježe i istraže sva prijavljena djela nasilja, diskriminacije, uznemiravanja i zastrašivanja, uzimajući u obzir moguće vjerske motive ili motive uvjerenja. Države treba da preduzmu mjere da spriječe takva djela u skladu sa svim relevantnim standardima ljudskih i humanitarnog prava. Također moraju poduzeti usklađene mjere kako bi osigurali da muslimanski i jevrejski pojedinci, zajednice i vjerska, obrazovna i kulturna mjesta dobiju adekvatnu zaštitu“, navode  Wairimu Nderitu i Ghaneu.

Usred proliferacije mržnje, ohrabrujuće je što su se na brojnim događajima okupili ljudi različitih vjera.

“Takvi napori moraju biti podržani, slavljeni i umnoženi, a države moraju stvoriti uslove koji će omogućiti da takvi napori napreduju i imaju veći učinak”, zaključuju u saopštenju Wairimu Nderitu i Ghaneu.

    Najčitanije
    Saznajte više
    U Parizu otvoren spomenik žrtvama genocida u Srebrenici
    Spomenik žrtvama genocida u Srebrenici otvoren je u petak na groblju Père Lachaise u Parizu, u okviru obilježavanja 30. godišnjice genocida.
    Srabović i ostali: Potvrđeno 30 godina zatvora za zločine u Lukavcu
    Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo je prvostepenu presudu kojom su Zijad Srabović i još šest osoba osuđeni na ukupno 30 godina zatvora za zločine protiv civilnog stanovništva 1992. na području Lukavca.
    Kampanje za Dodika plaćene iz budžeta entiteta
    Ponovno odlučivanje o optužnici protiv Debevca, Mehmedagića i Pijuka
    Podignuta optužnica za prijetnje sutkinji Seni Uzunović