Iz UN-a osuđuju rastući antisemitizam i islamofobiju
Djela uznemiravanja, zastrašivanja, nasilja i huškanja na osnovu vjere ili uvjerenja, posljednjih mjeseci širom svijeta su u naglom porastu i dostigla su alarmantan nivo. Stvorena je klima straha i dubokog nepovjerenja u mnogim društvima. U nekim zemljama su nacionalne vlasti i organizacije civilnog društva prijavile dramatičan porast islamofobičnih i antisemitskih incidenata.
“Imamo vjerodostojne izvještaje iz različitih regiona svijeta koji dokumentuju fizičke napade, uključujući ubistva, verbalne napade i prijetnje smrću za koje se čini da su motivisani vjerskom pripadnošću žrtava. Džamije, sinagoge, druge bogomolje i groblja su napadnuti, oskrnavljeni i vandalizovani u mnogim zemljama. Tako i škole, kulturni centri, memorijali i privatne kuće i imanja koja pripadaju Jevrejima i muslimanima“, navodi se u saopštenju specijalnih savjetnica UN-a.
Dalje se navodi da su mnogi uznemireni prijetnjama, čak i djeca u školama i studenti na univerzitetima, a izrazi vjerske mržnje i poticanje na nasilje brzo se šire na društvenim mrežama. U vrijeme kada sukob raspiruje veliku političku napetost, mora se podsjetiti da takve tenzije nikada ne opravdavaju izražavanje mržnje zasnovane na identitetu, te da se mora poštovati ljudskost svih i osigurati jednakost i pravda.
Iz UN-a podsjećaju da niko ne treba trpiti strah zbog posjedovanja ili ispoljavanja vjerskog identiteta. Svako ima pravo da se osjeća sigurno, zaštićeno, uz jednako poštivanje svojih ljudskih prava.
Fokus je stavljen na države, medije, tehnološke kompanije i univerzitete koji bi trebali odgovoriti na stalne i široko rasprostranjene izvještaje o incidentima koji odražavaju antisemitsku i islamofobičnu mržnju u zemljama širom svijeta.
“Pozivamo države da zabilježe i istraže sva prijavljena djela nasilja, diskriminacije, uznemiravanja i zastrašivanja, uzimajući u obzir moguće vjerske motive ili motive uvjerenja. Države treba da preduzmu mjere da spriječe takva djela u skladu sa svim relevantnim standardima ljudskih i humanitarnog prava. Također moraju poduzeti usklađene mjere kako bi osigurali da muslimanski i jevrejski pojedinci, zajednice i vjerska, obrazovna i kulturna mjesta dobiju adekvatnu zaštitu“, navode Wairimu Nderitu i Ghaneu.
Usred proliferacije mržnje, ohrabrujuće je što su se na brojnim događajima okupili ljudi različitih vjera.
“Takvi napori moraju biti podržani, slavljeni i umnoženi, a države moraju stvoriti uslove koji će omogućiti da takvi napori napreduju i imaju veći učinak”, zaključuju u saopštenju Wairimu Nderitu i Ghaneu.
