Nakon što sedmicama nije odgovarao na pozive Detektora, ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković je u intervjuu potvrdio da Ilija Serov i Anton Sokolov još uvijek uživaju diplomatski status. Na pitanje da li zna šta oni trenutno rade u BiH, Konaković je imao kratak odgovor.

“Ne”, kaže on i dodaje kako ne zna šta su njihove stvarne namjere.

“Šta mogu saznati, na koji način mogu doći do informacija i šta planiraju s tim informacijama, nemam egzaktne pokazatelje, mogu samo imati neke sumnje”, dodaje Konaković.

Detektor je u septembru otkrio da su dvojica ruskih diplomata – jedan protjeran iz Hrvatske, a drugi iz Sjeverne Makedonije – svoju diplomatsku misiju nastavili u Bosni i Hercegovini. Istraživanje je otkrilo da su domaće vlasti akreditovale njih dvojicu iako ih dvije prijateljske zemlje iz okruženja smatraju opasnošću. Konaković kaže kako je to pokazatelj slabosti cjelokupnog bh. sistema, za koju najviše drži odgovornom bivšu ministricu vanjskih poslova Biseru Turković, naglašavajući da su dvojica diplomata ušli kao turisti te da su naknadno od tadašnjeg Ministarstva vanjskih poslova dobili diplomatski status.

“Rusija posmatra ovaj dio Zapadnog Balkana i BiH možda primarno kao poligon za dokazivanje neke svoje vrste moći i ostvarivanje nekih svojih ciljeva”, kaže Konaković i objašnjava da Rusija opstruira put BiH prema Evropskoj uniji i NATO-u.

Dok druge zemlje bez puno oklijevanja protjeruju ruske diplomate za koje utvrde da krše uobičajene diplomatske protokole zemlje domaćina, ministar vanjskih poslova BiH se pravda da to ne može uraditi.

“Nažalost, skučene su nam mogućnosti da bismo mogli hitro, promptno, adekvatno reagovati i u fazi smo neke vrste istraživanja šta je to zapravo moguće uraditi, ne samo u ovom nego i u svim narednim slučajima“, kaže Konaković.

Dodaje da je nakon Detektorovog teksta zatražio da se dvoje spornih diplomata dodatno provjere. Smatra da je prije protjerivanja diplomata potrebno dokazati da rade protiv interesa Bosne i Hercegovine i da se ne pridržavaju domaćih zakona.

“Ukoliko bude bilo kakvog zakonskog osnova, ja ću, naravno, koristiti sve ono što mi zakon dozvoljava. Onako, kako bih srcem reagovao, danas nemam, nažalost, mogućnost da uzmem olovku i eventualno sankcionišem ili vratim kući”, kaže Konaković.

Prvi i jedini stvarni zvanični odgovor na rusko slanje projetarnih diplomata u BiH bilo je pismo ministra Konakovića Rusiji da takve osobe više ne šalje u BiH.

Kaže da na pismo nije dobio odgovor, kao niti dodatne podatke od domaćih obavještajnih i drugih agencija.

Poslije intervjua s ministrom Konakovićem, razgovarali smo s troje stručnjaka za vanjsku politiku, sigurnost i strani uticaj Rusije, da čujemo njihovo mišljenje kako su bh. vlasti reagovale na potez Rusije.

Dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Sead Turčalo takav potez ocjenjuje prilično naivnim.

“Kao da se obraćate jednoj državi koju vi smatrate izuzetno prijateljskom, koja je pogriješila, slučajno to uradila. Ovdje znamo, a svjestan je i ministar vanjskih poslova, da to nije slučajno”, objašnjava Turčalo i dodaje kako sve što Rusija radi, posebno od početka invazije na Ukrajinu, BiH ne može doživljavati prijateljskim.

“Optimalan odgovor bi bilo ukidanje ID-a, time i boravka, te dvojice diplomata, budući da postoje pouzdane informacije iz zemlja koje su članice NATO-a da su se oni u tim zemljama bavili aktivnostima koje su suprotne Bečkoj konvenciji”, kaže Turčalo.

On smatra kako nije toliko bitno kad su ti ljudi ušli u Bosnu i Hercegovinu, ali da jeste bitna reakcija nakon što se to otkrije te da ona bude institucionalna, a ne pojedinačna.

S tim se slaže i Marina Vulović sa Njemačkog instituta za međunarodnu i sigurnosnu politiku, koja dodaje da je takva komunikacija s Kremljom znak slabosti institucija Bosne i Hercegovine.

“Pravi potez bi bio izbaciti takve diplomate koji su se već pokazali da podrivaju ustavni poredak u drugim zemljama. Zašto bi onda BiH dala dobobrodošlicu u svoju zemlju? Pravi potez bi bio izbaciti te faktore iz zemlje, a ne zamoliti Rusiju da prestane da ih šalje jer Rusija sigurno neće prestati da ih šalje”, kaže Vulović, podsjećajući da je samo u 2022. godini Njemačka protjerala tridesetak ruskih diplomata, a oko 70 od početka invazije na Ukrajinu.

Safet Mušić sa Instituta za sigurnost i borbu protiv terorizma u Londonu smatra da je ipak kasno za bilo kakvu idealnu reakciju, ali odgovornost za propuste ispostavlja obavještajno-sigurnosnom sistemu BiH.

“Nije preostalo puno mogućnosti Ministarstvu vanjskih poslova da reaguje poslije ovoga što se desilo, zato što su ljudi već dobili potrebnu dokumentaciju, odnosno potrebno odobrenje da mogu boraviti i raditi u BiH. Tu se javlja jedan drugi problem, a to je funkcionisanje našeg sigurnosnog sistema, odnosno obavještajno-sigurnosnog sistema, koji ima određene nadležnosti kada su u pitanju sigurnosne provjere za diplomatske predstavnike”, kaže Mušić za Detektor magazin.

Turčalo smatra kako proglašavanje spornih diplomata nepoželjnim osobama ne bi bilo nikakav presedan s obzirom na to da je Bosna i Hercegovina već imala takve situacije.

“Koliko se sjećam, radilo se o iranskim, možda još nekim diplomatama, tako da zapravo to ne bi bilo uvođenje novih praksi i pokazalo bi ozbiljnost i opredijeljenost ka partnerima koji nama zaista i jesu ključni, a to su EU i zemlje transatlantskog područja”, kaže Turčalo.