Žrtve dijeljenja intimnih sadržaja ostaju nezaštićene u Federaciji: Forum za upravljanje internetom

Korisnici interneta u Bosni i Hercegovini svakodnevno su izloženi nasilju i opasnostima, zbog čega je potrebno podizati svijest građana i predstavnika pravosudnih institucija s ciljem prevencije rodno zasnovanog nasilja, nasilja nad djecom kao i objava intimnih sadržaja na internetu, rečeno je na panelu tokom Foruma za upravljanje internetom koji je, nakon pet godina pauze, održan u Sarajevu.

Kemal Maksumić, tužilac Kantonalnog tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona je opisao kako se kroz posao susreće sa slučajevima onoga što se pogrešno naziva “dječijom pornografijom”, te kazao da je važno shvatiti kolika je opasnost na internetu koji ima svoju tamnu stranu.

“Moramo imati na umu da su društvene mreže van jurisdikcije BiH. Ja, kao tužilac, moram postupati u skladu sa zakonom i biti čovjek“, kazao je Maksumić i naveo da je statistiku potrebno učiniti dostupnijom.

On je kazao da su djeca, kao korisnici interneta, izložena milijardama ljudi, među kojima vrebaju i predatori. Govorio je i o slučaju kada je objavljen intimni snimak profesorice koja radi u srednjoj školi.

Policijske agencije, sudovi i tužilaštva mogu samo postupati u skladu sa zakonima, kazao je Maksumić i podsjetio da u Federaciji ne postoji krivično djelo kojim bi se kaznilo objavljivanje privatnog sadržaja, dok su izmjene zakona napravljene u Republici Srpskoj. On je naveo da čitav sistem treba izgraditi sistem vrijednosti, kako se osobe ne bi osjećale kao žrtve, te kako bi bile ohrabrene da prijave slučajeve.

Elif Sariaydin iz Odsjeka za nasilje nad ženama te Sekretarijata mehanizma za praćenje Istanbulske konvencije Vijeća Evrope je navela da svaka digitalna inovacija donosi i nove mogućnosti za počinioce nasilja, te disproporcionalno više pogađa žene.

“Nije to samo zakonodavni nedostatak, često je nedostatak svijesti. Bilo koje nasilje online, koje koristi tehnološke uređaje, ostavlja ozbiljne posljedice. Mogu ga počiniti partneri, bivši partneri i takvo nasilje se često dešava. Počinioci koriste pametne uređaje“, navela je Sariaydin.

Ona se osvrnula na stub Istanbulske konvencije koji se odnosi na zaštitu žrtava, a koja podrazumijeva njihovo informisanje, te navela da se žrtve često suočavaju sa izazovima. Pozvala je države da organizuju obuke za policijske agencije, kao i da međunarodno sarađuju jer često ova vrsta nasilja ima međunarodni karakter.

“Moramo imati jednu sistematsku primjenu odredbi koje jesu na snazi i unaprijediti svijest pravosuđa i policijskih agencija, i vidjeti gdje su ovdje nedostaci – je li to do žrtava koje ne prijavljuju slučajeve ili do tužilaštva ili sudova“, kazala je ona.

Anida Sokol, istraživačica “Mediacentra” i članica Koalicije za slobodu izražavanja i moderaciju sadržaja u BiH, podsjetila je da je Koalicija osnovana u junu ove godine, kao dio UNESCO-vog projekta “Društvene mreže za mir” (Social Media 4 Peace).

Naglasila je da je teško doći do predstavnika društvenih mreža, a mehanizmi uklanjanja sadržaja sa mreža su netransparentni.

“Veoma je važno napraviti razliku između štetnog i ilegalnog sadržaja, koji zahtijeva različite mehanizme, što je problematično jer u BiH postoji mnogo različitih zakona, od kojih neki nisu usklađeni sa međunarodnim standardima”, kazala je Sokol.

Podsjetila je i na nedavno usvojeni Zakon o slobodi pristupa informacijama, kada nisu saslušane kritike međunarodne zajednice niti civilnog društva, kao i na slučaj femicida u Gradačcu kada je jedna od prvih aktivnosti Koalicije bila slanje pisma u kojem su zahtijevali da dobiju brojku o tome koliko postoji moderatora koji rade na lokalnim jezicima, te upit o tome zašto je snimak toliko dugo bio dostupan.

Aida Mahmutović, projektna menadžerica Balkanske istraživačke mreže u Bosni i Hercegovini (BIRN BiH) i koautorica Izvještaja o distribuciji intimnih slika bez saglasnosti, koji je BIRN BiH radio u saradnji sa Ženevskim centrom za upravljanje sigurnosnim sektorom (DCAF), ukazala je na pogrešnu upotrebu termina “osvetnička pornografija“ te objasnila kako podrška žrtvama i dalje nije zadovoljavajuća. Kazala je da se u Izvještaju spominje slučaj djevojke čiji je intimni snimak objavljen, ali je ona imala podršku roditelja kako bi dobila presude protiv po činilaca – što nije čest slučaj.

“Sistem je uradio svoje, ali nije u potpunosti uzeo u obzir šta znači biti žrtva u online sferi”, kazala je Mahmutović te dodala da u presudama nigdje nije bila pomenuta online sfera.

Hvale vale iz Asocijacije za progresivne komunikacije je naglasila da ne postoji razlika između onog što se dešava u online sferi i stvarnim životima.

“Kad vas neko povređuje online, vi osjetite bol“, kazala je hvale vale, koja se od 2009. godine bavi nasiljem nad ženama kroz tehnologiju.

Ona je zaključila da ova tematika nije bila shvaćena ozbiljno. Kazala je da se počela baviti nasiljem zbog solidarnosti, kao i da država treba razumjeti da su svi građani i građanke različiti, i svako zaslužuje da se država brine o njemu.

Organizacioni komitet Foruma u Sarajevu za 2023. godinu čine BIRN BiH, Centar za izvrsnosti u cyber sigurnosti (CSEC), BHNIX.ba, Centar za edukaciju sudija i tužilaca Federacije, Fakultet političkih nauka u Sarajevu te Logosoft, a podržavaju ga Internet Society Foundation, Britanska ambasada u BiH te Hanns Seidel Stiftung u Sarajevu.