Nedjelja, 4 maja 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Konferencija povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama. Foto: BIRN BiH

Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora Transparencyja, naglasio je da je ova, kao i brojne nevladine organizacije te medijska zajednica, snažno kritikovala usvajanje ovog zakona. Prema njihovom mišljenju, bio je sporan način na koji je Zakon usvojen, ali i rješenja koja sadrži.

“Više od 200 komentara i sugestija Ministarstvo pravde i Vijeće ministara je ignorisalo i uputilo Zakon u proceduru. Ne samo da je ignorisano civilno društvo i medijska zajednica, već i činjenica da je i Evropska delegacija u BiH, ali i Sigma, specijalizovana agencija EU, izrazila veliku dozu kritike prema pojedinim rješenjima sadržanim u Zakonu. Također, i pojedine državne institucije i organi su kritikovali ovaj zakon“, podsjetio je Blagovčanin te dodao da se usvajanjem ovog zakona otišlo korak unazad.

Na konferenciji posvećenoj razmatranju stanja slobode pristupa informacijama, Blagovčanin je iznio nekoliko ključnih problema u vezi s ovim zakonom. On je pojasnio da je, prema novim rješenjima, drugostepeni organ, u slučaju žalbe kod ostvarivanja prava na pristup informacijama, Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara.

“Taj organ ne ispunjava dva ključna kriterija – niti je nezavisan, što bi prema međunarodnim standardima trebalo da bude, niti ima odgovarajuću dozu stručnosti. Dakle, niti je specijalizovan za takvu vrstu posla“, naveo je i dodao da je, prema pozitivnijim rješenjima novog zakona, predviđeno proaktivno objavljivanje informacija – što do sada nije bilo zakonski regulisano.

Birgitta Jonsson iz Ambasade Kraljevine Švedske je kazala da je pravo na pristup javnim informacijama unutar temeljnih prava. Navela je da su u Švedskoj otvorili princip otvorenosti na način da svako ima pravo učestvovati u izradi dokumenata, što je doneseno još u 18. vijeku.

“Mi smo tamo obavezni dati javnosti pristup dokumentima u roku od nekoliko dana nakon što primimo zahtjev“, poručila je ona.

Aladin Abdagić, glavni i odgovorni urednik Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) je kazao da CIN već skoro 20 godina koristi ovaj zakon, koji je za novinare neprocjenjiv alat za rad. Naglasio je kako su prije 12 godina odlučili da idu u pravnu bitku nakon čega su tužili institucije i ustanove koje ne poštuju ovaj zakon, čime su dobili 16 presuda. Dodao je da je CIN u prosjeku 18 mjeseci čekao na svaku presudu.

    Najčitanije
    Saznajte više
    U tri tužilaštva u RS-u više od 150 krivičnih prijava za klevetu i samo jedna optužnica
    Od stupanja na snagu zakonskih izmjena kojima je kleveta ponovo kriminalizovana u Republici Srpskoj, tužilaštvima u ovom entitetu podnesene su najmanje 122 krivične prijave, uključujući 32 protiv novinara i medijskih radnika, a do sada je podignuta samo jedna optužnica – i to u Banjoj Luci.
    Dodiku, Stevandiću i Viškoviću zabranjen ulazak i prolazak kroz Austriju
    Milorad Dodik, Nenad Stevandić i Radovan Višković ne mogu ući niti proći kroz Austriju, potvrđeno je danas iz ambasade ove zemlje u Bosni i Hercegovini.
    Vojin Pavlović: Krajem maja izricanje presude za izazivanje mržnje