OSCE u BiH zabrinut zbog Nacrta zakona o neprofitnim organizacijama

Brian Aggeler, šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini. Foto: BIRN BiH

Aggeler je narodne poslanike u svom pismu podsjetio da su, kao demokratski izabrani predstavnici, pristali da ispune svečanu obavezu predstavljanja najboljih interesa biračkog tijela.

“Izražavam duboku zabrinutost u vezi sa zakonom koji se nalazi u parlamentarnoj proceduri, koji bi mogao da ima ozbiljan i negativan uticaj na sve koji žive u Republici Srpskoj. Kao što vam je sigurno poznato, vlasti RS-a su, nažalost, odlučile da nastave s postupkom usvajanja Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Ukoliko bude usvojen, taj zakon bi imao veoma značajne i negativne posljedice na ostvarivanje osnovnih ljudskih prava građana u RS-u, kao i na međunarodne i domaće obaveze BiH, uključujući prava sadržana i u Ustavu BiH i u Ustavu RS-a”, stoji u pismu.

Prema mišljenju šefa Misije Aggelera, ovaj zakon bi ozbiljno narušio pravo na slobodu udruživanja, tako što bi u značajnoj mjeri smanjio već ionako nedovoljan i sve manji prostor za funkcionisanje organizacija civilnog društva, nezavisnih medija i zaštitnika ljudskih prava u RS-u, te bi spriječio saradnju s međunarodnim partnerima i organizacijama, uključujući i one čija je BiH i sama članica.

“Iako su vlasti RS-a pokušale da prikažu ovaj zakon kao zakon koji promoviše transparentnost, on bi lako mogao da se iskoristi kao sredstvo stigmatizacije i ograničavanja gore pomenutih domaćih aktera, a svi oni već djeluju pod teškim i ograničavajućim uslovima u RS-u”, naveo je.

Aggeler je podsjetio da sloboda udruživanja i srodna ljudska prava omogućavaju organizacijama civilnog društva da stvore prostor za razgovor, podignu svijest javnosti i institucija o suštinskim pitanjima, omoguće angažman na svim nivoima donošenja odluka i kreiranja politika djelovanja, kao i da omoguće održavanje javnih i virtuelnih debata na kojima se razmjenjuju i razrađuju ideje.

“Organi vlasti u demokratskim društvima moraju da poštuju mirno izražavanje razlika u mišljenjima te, kao posljedica toga, moraju javno da prepoznaju – putem djelovanja, zakona i politika – važnu i legitimnu ulogu organizacija civilnog društva, nezavisnih medija i zaštitnika ljudskih prava”, poručeno je u pismu.

Na osnovu Nacrta zakona, Misija je zatražila, kako se navodi, njegovu zvaničnu ocjenu od strane OSCE-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), koja pruža podršku, pomoć i stručno znanje državama članicama OSCE-a i civilnom društvu u promovisanju demokratije, vladavine prava, ljudskih prava, tolerancije i nediskriminacije.

“ODIHR je nakon toga pozvao Venecijansku komisiju Savjeta Evrope, koja pomaže državama članicama Savjeta Evrope u osiguravanju poštovanja evropskih i međunarodnih standarda koji su u osnovi demokratije, ljudskih prava i vladavine prava, da objave zajedničko Mišljenje u kome su pobrojani ozbiljni nedostaci Nacrta zakona i apelovano na Vladu RS-a da ponovo u cijelosti razmotri njegovo usvajanje”, stoji u pismu.

Aggeler je u pismu naveo i da bi zahtjev da organizacije civilnog društva budu upisane u poseban registar, kao i obaveza da budu označene na određen način, vjerovatno vodili ka stigmatizaciji i zanemarivanju tih organizacija, kao i da bi taj zakon omogućio zabranu djelovanja organizacija civilnog društva bez postojanja objektivnih i neophodnih kriterija.

“Na osnovu objektivnog čitanja, ovaj nacrt zakona je pretjerano neodređen i dvosmislen, čime postaje teško predvidjeti potencijalnu zloupotrebu i kršenja odredaba, te se time podriva princip pravne sigurnosti”, zaključuje Aggeler, kao i da bi Nacrt zakona, ukoliko bude usvojen, jasno i suštinski prekršio obaveze koje je BiH dobrovoljno preuzela kao država članica OSCE-a.

Republika Srpska nedavno je usvojila i kriminalizaciju klevete, zbog čega je dobila niz kritika Međunarodne zajednice. Nakon usvajanja zakona Republike Srpske kojim se odbacuje nadležnost Ustavnog suda BiH, kriminalizacije klevete te predloženog Nacrta zakona o neprofitnim organizacijama, Bosna i Hercegovina nedavno je dodana i na listu za praćenje zemalja u kojima je zabilježen pad građanskih sloboda, saopćila je međunarodna organizacija Civicus.

Iz ove nevladine organizacije su pojasnili da je njihova platforma Civicus Monitor dodala BiH na svoju listu za praćenje zbog ugrožavanja ljudskih prava i narušavanja ključnih elemenata Dejtonskog sporazuma, te usljed donošenja zakona koji utiče na pravosuđe, kao i napada na aktiviste i civilno društvo.