Više od 100 posto povećan broj napada na novinare
Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja “BH Novinari“ smatra da se, s ciljem zaštite, u javnosti mora graditi kultura poštivanja digniteta novinara i slobode izražavanja za sve građane.
“Tri četvrtine nasilja nad novinarima ostaje nekažnjeno. Od januara 2023. godine do sredine septembra bilo je 57 različitih oblika kršenja novinarskih prava i napada na novinare, a kada upoređujemo to s prošlom godinom, onda možemo reći da je je više od sto posto povećan broj napada na novinare“, smatra Rudić za koju je ispravno rješenje efikasno procesuiranje napada.
Upoređujući stanje u entitetima, Rudić je navela da su novinarske slobode u Republici Srpskoj ograničene kriminalizacijom klevete, dok se u Federaciji BiH to pokušava uraditi kroz Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama BiH, odnosno kroz Nacrt zakona o javnom redu i miru u Kantonu Sarajevo.
“Parlament BiH hitno mora usvojiti izmjene Krivičnog zakona BiH i osigurati kvalitetniju zaštitu novinara koji su u stalnom riziku“, istakla je Rudić.
Konferencija je organizovana povodom 75. godišnjice od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija (UN), s ciljem okupljanja različitih aktera i pronalaska rješenja za unapređenje sigurnosti novinara u regionu.
Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH, istakla je da se situacija promijenila s ponovnim uvođenjem klevete u Krivični zakon RS-a, te je došlo do stigmatizacije novinara od strane političkih lidera i povećanja nasilja nad novinarkama na internetu.
“Trebamo pronaći političku volju da se osigura sigurnost novinara dok obavljaju svoj vrlo važan posao“, rekla je.
Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, rekla je da je do ponovne kriminalizacije klevete došlo u RS-u i Rusiji, ali i da se i u Federaciji – kroz neka druga zakonska rješenja – pokušava ograničiti sloboda govora, što nije prihvatljivo.
“Ja se nadam da će Evropska komisija Bosni i Hercegovini, kada je riječ o zaštiti novinara i slobodi izražavanja, dati crveno svjetlo. Da neće dati prolaznu ocjenu, jer to je jedini mogući način da se u BiH zakoni poput kriminalizacije klevete eliminiraju“, rekla je Jurišić.
Jovana Kisin Zagajac, advokatica i aktivistkinja iz Banje Luke, podsjetila je kako nisu uspjeli spriječiti kriminalizaciju klevete u RS-u, ali su aktivisti amandmanski uspjeli izbacili “uvredu“ koja je u predloženom zakonu bila široko postavljena. Rekla je kako nema informacije da li je nakon usvajanja bilo slučajeva kada su novinari tuženi za klevetu, ali da je samim usvajanjem izmjena Zakona došlo do određene vrste cenzure.
“Prvi koji ovim zakonom trebaju biti na udaru su novinari i aktivisti – ljudi koji jasno i glasno iznose svoje stavove i ljudi koji žele istražiti ono što se želi sakriti“, rekla je Kisin Zagajac.
Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto kaže da je nephodno usvajanje zakona o javnim RTV servisima, elektronskim komunikacijama i zakona o transparentnosti vlasništva online medija.