Panel-diskusija. Foto: BIRN BiH
Damir Šagolj, fotograf i predavač na Akademiji scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, prisjetio se ratnih dana u glavnom gradu BiH.
“Ako biste me sada upitali: ‘Postoji li stvar koju nisi uradio tokom rata?’, rekao bih da nisam pravio bilješke i da nisam dokumentovao”, naveo je Šagolj te dodao kako 1993. ili 1994. godinu ne može razlikovati jer nije zapisivao.
Obraćajući se Mykhailyni Skoryk-Shkarivskoj, zamjenici načelnika ukrajinske Buče, on ju je zamolio da dokumentuju sva dešavanja te da prikupljaju dokaze, umjetnička djela, kao i da umjetnicima pruže priliku za stvaranje.
“Da mi imamo više ovoga, sada bismo imali bolje živote”, rekao je Šagolj.
Srđan Mandić, načelnik Općine Centar, kazao je da je mnogo sličnosti između rata u Ukrajini i u Bosni i Hercegovini. Ispričao je kako je čitav život proveo u Sarajevu te da se borio tokom rata u BiH.
Prisjetio se svoje najstrašnije noći, kada je sa svojom jedinicom proveo noć u tunelu, nakon što im je jedan korumpirani lokalni biznismen, koji je krijumčario hranu, rekao da će im nabaviti nove uniforme ukoliko distribuiraju hranu do grada.
“Te noći sve moje iluzije su spaljene u ratu. Još uvijek se borim protiv ovog čovjeka i njemu sličnih”, kazao je on, dodavši da mu je upravo to bilo povod da se počne baviti politikom.
Dodao je da je sada pravo vrijeme za stvaranje spomenika te kako je Sarajevu potrebno jedno centralno mjesto ili muzej.
Mykhailyna Skoryk-Shkarivska je rekla kako je za njih veoma neobično slušati o miru u ovom momentu. Kazala je da joj je jasna važnost memorijalizacije jer ima novinarskog iskustva.
“Često je teško dokumentovati jer tvoj um želi zaboraviti ono što vidi. Nismo pokušali dokumentovati, pokušali smo se fokusirati na naše porodice, a ne na priče. Veoma je teško psihološki uraditi ono što predlažete”, poručila je ona prisutnima, kao i da rade na organizaciji memorijalizacije, odnosno i na listi žrtava.
Slaven Tolj, hrvatski umjetnik čija je izložba postavljena u prostorijama nekadašnjeg kina “Sutjetska”, današnjeg Crvenog krsta Federacije, pokazao je prisutnima fotografiju iz Slovenije koja je nastala 1991. godine te se prisjetio početka rata, kada su umjetnici morali prestati održavati izložbe.
Lejla Hodžić, mlada kustosica, rekla je da je prostorija gdje je postavljena izložba veoma specifična, jer se prije rata koristila za kulturne aktivnosti.
“U toku rata, ova prostorija je bila totalno uništena”, kazala je Hodžić tokom diskusije te istakla važnost memorijalizacije, podsjetivši da je nakon rata u Federaciji izgrađeno više od 2.000 spomenika.
