Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR
Nakon što su, poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koji predviđa da se odluke najviše sudske instance neće primijenjivati na području entiteta te zakon kojim se predviđa neobjavljivanje odluka visokog predstavnika Schmidt je ove zakone stavio van procedure, nakon čega je saopćio da je izmijenio Krivični zakon Bosne i Hercegovine.
“Entitetske skupštine nemaju nadležnost da derogiraju odredbe Ustava BiH i nemaju pravo da reguliraju jurizdikciju ključnih institucija kao što je Ustavni sud BiH. Ovo je napad na Ustavni sud BiH i pokušaj ugoržavanja pravnog i ustavnog okvira zemlje, uključujući ključne elemente Daytona kao što su odluke visokog predstavnika”, rekao je Schmidt.
Član Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koji tretira pokušaj promjene ustavnog poretka BiH ili svrgavanje institucija, izmijenjen je tako da je uklonjen termin „fizička sila“ koji je zamijenjen riječju „sila“, a pored djela upotrebe sile ili prijetnje upotrebe sile stoji dodatak „na bilo koji drugi nelegalan način“.
Pored ovoga, u istom članu dodana su još dva paragrafa koji kao dodatnu sankciju sa počinjenje djela pokušaja promjene ustavnog poretka ili svrgavanja institucija navodi okončanje nastavka obnašanja javne funkcije. Također, kao oblik kazne dodani su oduzimanje priznanja te zabrana obnašanja bilo koje javne funkcije u budućnosti.
Zatvorska kazna za ovo djelo je ostala nepromijenjena i iznosi najmanje pet godina zatvora.
Schmidtovom odlukom je dodan novi član Krivičnog zakona BiH koji se tiče neizvršavanja implementacije odluke visokog predstavnika.Tu se između ostalog navodi da osoba koja je odgovorna za funkciju ili koja obnaša funkciju u bilo kojem nivou vlasti u BiH, od države do mjesne zajednice, a koja ne impelmentira ili ne izvršava ili sprječava izvršavanje odluke visokog predstavnika kaznit će se zatvorskom kaznom u trajanju od šest mjeseci do pet godina.
Prema novom članu, osoba koja je direktnom ili indirektnom naredbom nadređene osobe primorana da ne izvršava ili sprječava izvršenje odluke visokog predstavnika, a koja informiše nadređenog da je taj postupak krivično djelo, može biti blaže kažnjena. Osoba koja je naredbom nadređene osobe primorana da ne izvršava ili sprječava izvršenje odluke visokog predstavnika, a koja o tome informiše tužitelja, neće biti kažnjena.
Također, kao i u dopuni člana koji se tiče nasilnog pokušaja promjene ustavnog poretka, osobi koja izvrši krivično djelo vezano za nepoštivanje odluka visokog predstavnika bit će okončano obnašanja javne funkcije, bit će mu oduzeta priznanja te izrečena zabrana obnašanja bilo koje javne funkcije u budućnosti.
U također izmijenjenom člana koji se tiče neizvršavanja ili sprječava izvršenja odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava BiH ili Evropskog suda za ljudska prava, pored već postojećeg dijela koji se tiče zatvorske kazne, dodani su i obnašatelji nižih nivoa vlasti te sankcije koje se tiču zabrana obnašanja bilo koje javne funkcije i svih drugih dodatnih sankcija, jednako kao u članu posvećenom nepoštivanju odluka visokog predstavnika.
Izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine stupaju na snagu u nedjelju 2. jula 2023. godine.
