Nacrt zakona o nevladinim organizacijama Republike Srpske nejasan i dvosmislen

U zajedničkom mišljenju, kako je navedeno u saopćenju, navodi se da Nacrt zakona zabranjuje nevladinim organizacijama (NVO) da obavljaju “političke aktivnosti“ i zahtijeva od njih da se upišu u poseban registar, kao i da stavljaju oznaku NVO na sve svoje materijale.

Nacrtom je određeno i podnošenje dodatnih izvještaja koje su već obavezni raditi po važećem zakonu, te podliježu dodatnom zakonskom nadzoru i inspekcijama, “zbog čega će biti izloženi nizu sankcija, uključujući zabranu NVO-a“.

“Zajedničko mišljenje kaže da se čini da ne postoje relevantni i dovoljni razlozi za dodatnu registraciju NVO-a i njihove zahtjeve za prijavljivanje. Nacrt zakona je previše nejasan i dvosmislen, gdje su kršenja nepredvidiva, sankcije nesrazmjerno oštre i pretjerano ograničavaju prava na slobodu udruživanja i slobodu izražavanja“, navodi se u saopćenju te se dodaje da “obrazloženje za izradu nacrta zakona nije ni jasno, ni zasnovano na bilo kakvoj procjeni rizika i konsultacijama sa udruženjima“.

Aleksandar Žolja, izvršni direktor Helsinškog parlamenta građana Banja Luka, ističe da stigmatizacija nevladinih organizacija u Republici Srpskoj traje od rata, te da se kroz nacrt zakona o posebnom registru vraća na velika vrata. On kaže da nevladine organizacije osjećaju dodatni pritisak i strah zbog evidentne diskriminacije.

“Porazno je što je mali broj organizacija –. 35 – potpisalo otvoreno pismo za povlačenje tog nacrta, zato što se ljudi boje. S druge strane, organizacije koje se finansiraju iz domaćih budžeta znamo da se finansiraju netransparentno, bez izveštaja. Za razliku od toga, organizacije koje finansiraju strani donatori većina godišnje finansijske i revizorske izvještaje imaju na web stranicama“, kaže Žolja i dodaje kako se nada da će nadležni u Republici Srpskoj uvažiti preporuke Venecijanske komisije.

“Ovaj Zakon o NVO-u zadire u temeljna ljudska prava – pravo na udruživanje i pravo na političko djelovanje, koji su također predviđeni ovim zakonom, iako poprilično neprecizni i restritktvni u smislu šta ćemo mi to raditi. Da li onda mi svi da se bavimo humanitarnim radom“, zaključuje Žolja.

U mišljenju Venecijanske komisije i OHR-a se kaže da nije jasno definisano koju vrstu informacija ili dokumenata mogu zahtijevati nadležni inspekcijski organi. Nisu uključene ni mjere zaštite za sprečavanje potencijalnog rizika od zloupotrebe i diskriminatorne mjere koje mogu dovesti do uznemiravanja.

“Postoji veliki rizik da se odredbe nacrta zakona o zabrani rada NVO-a mogu primjenjivati ​​bez uvažavanja principa proporcionalnosti, pored toga što su kazne znatno veće od onih predviđenih Zakonom iz 2001. godine. Nacrtu zakona također nedostaju odredbe koje garantuju pristup djelotvornim pravnim lijekovima za osporavanje ili traženje revizije odluka donesenih u kontekstu njegove primjene“, navodi se u mišljenju.

Siniša Vukelić, urednik portala Capital i predsjednik Kluba novinara Banja Luka, upozorio je na pojam “strani agent“, što je utvrđeno u nacrtu, uz obrazloženje vlasti RS-a da je tako u američkom zakonu.

“U američkom zakonu o lobiranju postoji pojam ‘strani agent’, ali on se odnosi na zastupnika nečijih interesa, poput zastupnika osiguranja. Zastupnik nečijih interesa ne dobija taj kontekst, kod nas je ‘agent špijun’ . Takav zakon ne postoji u Americi, postoji u Rusiji, od njih je prepisano“, ističe Vukelić.

Mišljenje Venecijanske komisije, kaže Vukelić, na tragu je onoga što su govorili mediji i predstavnici civilnog sektora u RS-u. On kaže da nevladine organizacije ne bježe od veće transparentnosti i da stalno dostavljaju svoje izvještaje i Poreskoj upravi i svim nadležnim organima koje mogu u svakom momentu provjeriti kako posluju.

“Dodatna opasnost koju vidimo je ta što bi mediji, mali nezavisni mediji, portali, bili pod dvostrukim udarom. Zato što iza njih uglavnom stoje udruženja građana. Po novom zakonu o kriminalizaciji klevete i zakonu o nevladinim organizacijama bi došli pod dva vrlo jaka udara koja bi dodatno ugrozila njihov rad. Vlast mora donijeti odluku da preispita potez i odustane od tog zakona jer će na ovaj način značajno umanjiti građanski aktivizam“, zaključuje Vučelić.

U mišljenju se od vlasti Republike Srpske traži da u potpunosti preispitaju usvajanje Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija RS-a, te se uključe u dalje konsultacije sa svim zainteresovanim stranama “u cilju garantovanja uživanja prava na slobodu udruživanja i slobodu izražavanja“.

“Ukoliko organi javne vlasti ipak nastave sa usvajanjem nacrta zakona, neophodno je jasno potkrijepiti potrebu za tim provođenjem procjene rizika sektora civilnog društva i značajno poboljšanjem postojećeg nacrta odredbi, kako bi se osigurala usklađenost sa principima pravne sigurnosti“, navodi se u mišljenju.