“Mapiranje mržnje”: Neophodna češća edukacija za procesuiranje zločina iz mržnje

Na panel-diskusiji “Procesuiranje zločina iz mržnje – izazovi i unapređenje”, koju su organizovali BIRN Bosne i Hercegovine i Centar za edukaciju sudija i tužilaca Federacije BiH (CEST FBiH), novinarka Azra Husarić Omerović je predstavila nalaze baze podataka u kojoj je tokom jedne godine bilježen govor mržnje i diskriminatorni govor zvaničnika ili javnih ličnosti, kao i incidenti i slučajevi negiranja genocida i drugih ratnih zločina te veličanja osuđenih ratnih zločinaca.

Ona se posebno osvrnula na istraživanje o procesuiranju djela počinjenih iz mržnje, iz kojeg je vidljivo da su sankcije izrečene za ova djela izuzetno niske, te na istraživanje proizašlo iz same baze podataka. Za više od 120 mapiranih incidenata i izjava, policije i tužilaštva nisu pokretali istrage po službenoj dužnosti, a podignuta je svega jedna optužnica, rekla je Husarić Omerović.

“Primijetili smo kroz bazu da veliki broj incidenata je počinjen od navijačkih skupina, a niti jedan od navijača nije procesuiran niti kažnjen, izuzev onih kazni koje su dobili klubovi od strane fudbalskih saveza”, kazala je ona.

Također je učesnicima panela, među kojima su bili predstavnici sudova, tužilaštava i nevladinih organizacija, predstavljeno i istraživanje u kojem je BIRN BiH s pravnom stručnjakinjom analizirao razloge iza 27 naredbi o nesprovođenju istraga po prijavama za negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanja osuđenih ratnih zločinaca.

Za vrijeme trajanja projekta objavljeno je pet TV emisija, kao i dva policy papera koja su danas predstavili kriminolog sa Univerziteta u Sarajevu i Nizozemskog instituta za istraživanje kriminala i podrške krivičnom pravosuđu VU Univerziteta u Amsterdamu Mirza Buljubašić i Arben Murtezić, direktor CEST-a FBiH.

Policy paper “U ‘začaranom krugu’: Govor mržnje, ekstremizam i granice odgovornosti pravosuđa” predstavlja povezanosti govora mržnje i desničarskog ekstremizma te dugoročnih posljedica koje ostavljaju u bosanskohercegovačkom društvu.

Buljubašić se tokom izlaganja osvrnuo na predmet vođen pred Državnim sudom protiv Tonija Bašića, koji je osuđen na uslovnu kaznu od dvije godine zbog izazivanja nacionalne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, nakon što je optužnica prekvalifikovana iz djela “podsticanje na terorizam”.

Ovaj predmet, prema Buljubašiću, predstavlja jedan od rijetkih primjera dobre tužilačke i sudske prakse, ali mu nedostaje šire razmatranje konteksta.

“Govor mržnje je uzrok i posljedica u većini slučajeva u BiH desničarske radikalizacije”, rekao je on te dodao da je u ovom predmetu jasno da se radi o desničarskom ekstremizmu.

Buljubašić je naveo i da je utvrđivanje fenomena i uzroka veoma važno za sudsku praksu.

Govor mržnje je zaista manifestacija desničarskog ekstremizma u BiH, mišljenja je on, kao i da su veze između jedne i druge pojave potpuno neraskidive. Istraživanja su pokazala, dodao je, da govor mržnje hrani radikalizaciju i obrnuto.

Ukoliko se presude ne okonačaju oslobađajućom presudom, sudska politika, kako je kazao, iznimno je blaga u slučajevima govora mržnje.

Buljubašić se, kao na primjer dobre prakse, osvrnuo i na predmet u kojem su Dušan Sladojević, Slavko Aleksić i Risto Lečić osuđeni na po pet mjeseci zatvora za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti na području Višegrada i okoline u martu 2019. godine.

“Ukoliko se desničarski ekstremizam ne prepozna kao sigurnosna prijetnja, zločini iz mržnje i govor mržnje adekvatno ne procesuiraju, rizici za političko nasilje mogu biti izraženiji. (…) BiH primarno mora uspostaviti konkretne sisteme za praćenje i adekvatne politike za suprotstavljanje govoru mržnje, zločinima iz mržnje, diskriminacije uključujući mehanizme za zabranu djelovanja nasilnih desničarskih organizacija”, rekao je on.

Buljubašić je preporučio da BiH treba osigurati stalna sredstva za edukaciju praktikanata u području govora mržnje i zločina iz mržnje.

Murtezić je tokom predstavljanja policy papera “Krivična djela iz mržnje: Puno štete, malo kazni” ukazao na opasnosti ovih djela po pojedinca i društvo, te dao niz preporuka za unapređenje.

Među njima jeste redovna komunikacija agencija za sprovođenje zakona i drugih državnih institucija sa zainteresovanim organizacijama u zajednici, nevladinim organizacijama i vjerskim institucijama u vezi sa ovim krivičnim djelima.

Murtezić je naveo da je oštećenim potrebno dati veća prava, te da se ovakvim djelima da prioritet u radu.

“Imamo problem evidentiranja i koliko je uopšte procesuirano ovakvih djela”, kazao je on, te dodao da iako je to jedan tehnički problem, on je ipak vrlo važan.

Murtezić je naglasio i da u Krivičnom zakonu BiH ne postoje djela uz koja se može vezati pobuda.

“Jedna od preporuka je da edukacija iz ove oblasti bude slična onim kojih imamo nekoliko koje su u pravosuđu obavezne”, dodao je on.

Tokom diskusije u kojoj su učestvovali predstavnici pravosuđa, međunarodnih i nevladinih organizacija, civilnog društva, kao i medija, zaključeno je da je potrebna edukacija, pogotovo kada se radi o predmetima za negiranje genocida i drugih zločina.

Glavni tužitelj Državnog tužilaštva Milanko Kajganić je ponovio da ovo tužilaštvo ne bježi od bilo koje teme u svojoj nadležnosti, te da je ipak nakon stupanja na snagu dopuna i izmjena Krivičnog zakona smanjeno negiranje zločina.

“Šta je ključan problem – granica između slobode govora i govora mržnje”, rekao je Kajganić referirajući se na BIRN-ovo istraživanje o naredbama o neprovođenju istraga.

Sutkinja Državnog suda Tatjana Kosović je podijelila mišljenje da je potrebna edukacija iz ove oblasti, te ukazala kako je u slučaju Bašića važnija bila generalna prevencija od same sankcije.

Također je kazala da bi edukacija mogla pomoći oko utvrđivanja granica slobode govora.

Na početku panel-diskusije, izvršni direktor BIRN-a BiH Denis Džidić je ukazao da nakon nalaza do kojih je došao BIRN BiH pravosudni odgovor treba biti dosta bolji, ali i odgovor novinarstva generalno da ove teme sveobuhvatnije obrađuje.

Džidić je rekao da će BIRN u narednom periodu sa CEST-om FBiH potpisati memorandum o razumijevanju, u cilju obuka i treninga i unapređenja iz ove oblasti, a učesnici panela su zaključili da, osim u pravosuđu, dodatna edukacija o ovim temama mora obuhvatiti i medijsku zajednicu.