Višegodišnje čekanje na odgovore zbog nelegalne gradnje u Tuzli

Salkan Gradaščević od 2017. godine čeka da se iz njegovog dvorišta ukloni ograda izgrađena bez njegove saglasnosti. Ali on kaže da već pet godina od lokalnih vlasti ne dobija odgovore koji mu mogu pomoći. Godinama ranije je pisao Službi za inspekcijske poslove Tuzla, Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoline Tuzlanskog kantona, zbog čije je šutnje odlučio tražiti pomoć Kantonalnog suda u Tuzli.

“Ta je tužba u cijelosti usvojena”, kaže Gradaščević i dodaje da je Sud naredio da se posjed može ograđivati tek kada investitor pribavi građevinsku dozvolu.

Dok pokazuje gomilu dokumenata, objašnjava da je već ranije uspio doći do dokaza od Službe za prostorno uređenje Tuzla da investitor ne posjeduje građevinsku dozvolu, što je odmah i dostavio Ministarstvu.

“Šta se s tim dogodilo, ne znam, ali tog dokaza – koji sam ja dostavio – u spisu nije bilo. Moja žalba je nakon dvije ili tri godine usvojena i naloženo je građevinskoj inspekciji grada Tuzle da postupi na način da, nakon što utvrdi da nelegalni graditelj ne posjeduje građevinsku dozvolu za stambeni objekat, donese rješenje kojim će naložiti da o svom trošku ukloni započetu gradnju“, kaže Gradaščević.

On i grupa građana Tuzle žale se da ih gradske inspekcijske službe ne štite od nelegalne gradnje i da sporo rješavanje predmeta legalizacije na sudovima otežava njihovu borbu. Iz inspekcije negiraju ove navode i objašnjavaju da je legalizacija ta koja usporava procese.

Gradaščević tvrdi da građevinski inspektor nije dvije godine uopće izašao na teren kada se žalio. Kasnije je, prema njegovim riječima, snimio teren i obavijestio ga da to nije njegova nadležnost ,te da za ogradu nije ni potrebna građevinska dozvola.

“Tako da s njegove strane nije izdano rješenje niti ikakav zaključak na koji se mogu pozvati i nastaviti dalje postupak“, kaže Gradaščević.

On i drugi sagovornici žalili su se na rad inspektora, nakon čega su, kako kažu, njihovi predmeti dodijeljeni drugim inspektorima. Godinu dana od žalbe na rad ranijeg inspektora, predmet Gradaščevića je dodijeljen drugoj inspektorici. On se žali da ova inspektorica u zapisniku iz aprila 2022. godine nije investitoru naredila da pribavi potrebnu dokumentaciju.

“Ja sam opet pribavio dokaz od Ministarstva prostornog uređenja da investitor nema građevinsku dozvolu i predao nadležnoj inspektorici. Do sada je trebala postupiti i donijeti određeni zaključak, ali ja sam dobio samo izjašnjenje koje je u suprotnosti s materijalnim dokazima u spisu. Taj predmet sada čeka“, kaže Gradaščević, koji je odmah zatražio izuzeće inspektorice, ali takav zahtjev je odbijen.

“Mene zaprepaštava jedna činjenica – oni uopće ne razmatraju činjenicu da je meni u cijelosti onemogućen pristup mom stambenom objektu, jer je započeta izgradnja ograde na mojoj parceli“, kaže Gradaščević.

Njega zabrinjava slučaj sugrađanina za kojeg kaže da je sličan postupak pokrenuo 2015. godine i nije dočekao da on bude riješen jer je u međuvremenu preminuo.

Spori procesi

Sličnu bitku već godinama vodi i Zlata Begović. Sve je počelo kada je inspektoru ukazivala da su na njeznoj međi izgrađena dva objekta.

“Za jedan objekat je još 2015. godine podnesen zahtjev za legalizaciju, drugi je dograđen u gornjem dijelu dvorišta 2018. godine.

Prvi objekat, koji je investitor nelegalno izgradio, problem je i komšiji koji je nažalost preminuo, a i meni, jer mi je skinuta ograda s bočne strane“, kaže Begović.

Prije četiri godine, u vrijeme vikenda, kaže da je investitor izgradio uz kuću i kotlovnicu i hodnik.

“Ja sam odmah reagovala prema inspekcijama”, kaže Begović i dodaje da je inspketor probio rok od 30 dana da izađe na teren i to je uradio tek nakon što je ona, odlazeći do kancelarije, insistirala.

“On je konačno izašao, napravio je zapisnik da je objekat nelegalno izgrađen, ali je ponovo investitor predao zahtjev za legalizaciju“, kaže Begović.

U slučaju Begović, ona kaže da je Ministarstvo prostornog uređenja Tuzlanskog kantona odbilo dva puta legalizaciju bespravo izgrađenih objekata, ali je investitor tužio Ministarstvo Kantonalnom sudu u Tuzli.

“Predmet godinu dana stoji kod iste sutkinje koja je tražila od nas suvlasnika da se izjasnimo dozvoljavamo li legalizaciju. Svi smo rekli da ne dozvoljavamo, ali ona opet predmet vraća prvostepenom organu. Problem je što su poslije svakog odbijanja legalizacije novi inspektori, koji su nam dodijeljeni, trebali izdati rješenje za rušenje nelegalnih objekata“, kaže Begović.

Fatima Hadžimustafić , građanka Tuzle, također priča svoj slučaj. Investitor je samoinicijativno 2018. godine započeo gradnju 40 do 60 centimetara od njezine kuće. Krov svoje nove kuće investitor je izgradio na jednu stranu i to prema kući Hadžimustafić, te sada sve oborinske vode padaju na zid njezinog porodičnog doma.

“Ja sam sve uredno prijavila inspekcijama. Dobila sam dopis da je donesena naredba da se radovi obustave, međutim, nikada nisu. Sve sam to dalje prijavljivala u inspekciju. Međutim, nisu reagovali”, kaže ona i dodaje da je investitor završio svoju kuću i izgradio terasu.

“Koliko znam, on je tri puta predavao zahtjev za legalizaciju i tri puta je odbijen“, kaže Hadžimustafić koju je investitor, na kojeg se žalila, tužio za ulazak na posjed.

“Zidovi moje kuće su svi popucali, jer ako neko od vas 60 centimetara kopa temelje, onda možete misliti kako je to. Uništio mi je temelje, a sada i krov. Nikada nisu reagovali. Sve imam protokolisano, regularno. Pustili su me kao štetu niz vodu, uopće ne rade svoj posao kako se treba raditi po zakonu“, priča Hadžimustafić.

U Gradskoj inspekciji kažu da su sva tri slučaja njima dobro poznata, ali da su investitori podnijeli zahtjev za legalizaciju i to se sada čeka. Pojasnili su da za legalizaciju objekata nisu nadležne inspekcije, nego da vlasnici takve zahtjeve podnose Službi za prostorno uređenje i zaštitu okoline, koja i vodi postupke po zahtjevima. U odgovoru navode da su inspektori na vrijeme donosili odluke.

U odgovoru inspektorice Amre Divanefendić, koja je radila na predmetu Begović, navodi se da Služba za inspekcijske poslove Gradske uprave Tuzla nije služba koja dozvoljava ili ne dozvoljava gradnju – bilo legalnu ili nelegalnu – na privatnom posjedu.

Ona objašnjava da je ovaj slučaj otežan jer se vodi i sudski postupak.

“Proces utvrđivanja nelegalne gradnje nije dugotrajan ali je dugotrajan postupak, ako je pokrenut sudski postupak, postupak legalizacije”, kaže Divanefendić.

Slično je i u slučaju Fatime Hadžimustafić gdje je inspekcijski nadzor preknut zbog pokretanja sudskog spora pred Općinskim sudom u Tuzli, a prethodno i zbog podnošenja zahtjeva za legalizacijom još uvijek bespravno izgrađenog objekta.
Inspektor Edin Skenderović u svom odgovoru na upit o nelegalnoj gradnji na privatnim posjedima kaže da ovo predstavlja veliki problem.

“S obzirom na to da postoji Zakon o uvjetima i postupku legalizacije bespravno izgrađenih građevina, njega u većini slučajeva koriste bespravni graditelji i time pravno zaustavljaju postupak inspekcijskog nadzora, što je slučaj i u predmetu pokrenutom po inicijativi Begović”, objašnjava Skenderović.

Aleksandra Azinović-Trakilović, pomoćnica gradonačelnika Službe za inspekcijske poslove, negira navode građana o tome da dopuštaju nelegalnu gradnju.

“Služba za inspekcijske poslove, odnosno inspektori, ne dozvoljavaju nelegalnu gradnju nigdje, pa tako ni u privatnom posjedu građana”, kaže ona.

Dodaje da građani imaju mogućnost sudske zaštite i dodatno pravo na hitni postupak.

Gubitak povjerenja

Ali troje građana polako gube povjerenje u pravosudne institucije. Prijave koje je Begović podnosila protiv inspektora Dževada Avdibegovića Kantonalno tužilaštvo u Tuzli je odbacilo. Ona je u prijavi navela da je njena komšinica skinula ogradu na međi između njihovih kuća da bi dozidala manji objekat, a da za to nije imala odobrenje za građenje, te da inspektor nije postupao u skladu s propisima o inspekcijskom nadzoru.

Iz Tužilaštva kažu da su analizirali dokumentaciju gradskih službi i Ministarstva te onu iz neokončanog upravnog spora i da su utvrdili da je prijavljena postupala u skladu sa zakonskim odredbama i da prijavljene radnje ne sadrže obilježja krivičnog djela, pa su u julu 2020. godine donijeli naredbu o nesprovođenju istrage.

U ovom tužilaštvu se vodila još jedna istraga na osnovu prijave Begović o njenim saznanjima da je inspektor primao mito, ali tužioci nisu mogli potvrditi njene navode nakon saslušanja tri osobe. Tužilaštvo je odbacilo još jednu krivičnu prijavu, onu koja se odnosila na Begović i još dvije osobe prijavljene za verbalni napad, snimanje kuće i objavljivanje slike na društvenim mrežama, te naručenom članku u dnevnim novinama.

Glasnogovornik Tužilaštva Admir Arnautović u odgovoru navodi da se u ovim slučajevima radi o nerješenim pitanjima u vezi sa bespravnom gradnjom i legalizacijom objekata, a što su pitanja i nadležnosti u radu drugih institucija, a ne Tužilaštva.

Tokom višegodišnjih pokušaja da sa svojih imanja uklone nelegalnu gradnju, građani su se obraćali i Instituciji ombudsmena za ljudska prava te Ambasadi SAD-a u Sarajevu.

Iz Ambasade navode da institucije trebaju biti transparentne, te da su podržali otvaranje Ureda za borbu protiv korupcije u Tuzli koji se od samog početka suočava sa izazovima opstanka.

“Nastavit ćemo raditi sa vlastima u Tuzlanskom kantonu kako bismo osigurali da njihov Ured za borbu protiv korupcije ima dovoljno sredstava, osoblja i nezavisnosti, kako bi bio učinkovit”, odgovorili su iz Ambasade.

Oni su podsjetili da je nedavno Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo izradio bazu podataka sa interaktivnim mapama za građevinski sektor u Kantonu Sarajevo. Ured se suočio sa prijetnjama i tužbama samo zato što je javno objavio podatke koje je već ranije trebalo objaviti, naglašavaju iz Ambasade.

Vjeruju da bi slična baza podataka sa interaktivnim mapama u građevinskom sektoru trebala biti lako dostupna i u Tuzlanskom kantonu, kao i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine.

“Mi na transparentnost gledamo kao na ključni dio vršenja vlasti. Vlasti Tuzlanskog kantona moraju osigurati da njihov Ured za borbu protiv korupcije ima dovoljno sredstava, osoblja i nezavisnosti kako bi bio učinkovit“, navode iz Ambasade SAD-a u Sarajevu.

Detektor nije mogao kontaktirati inspektora Avdibegovića za komentar.