Vilić je, kao predsjednik Foruma mladih Naše stranke u Kantonu Sarajevo tražio da se Gološu otkaže gostoprimstvo u javnoj ustanovi, jer smatra da naziv tribine potiče na mržnju prema ateistima kao manjinskoj grupi u Bosni i Hercegovini. Nakon zahtjeva, kaže, dobio je niz prijetnji i uvreda.

“Primao sam razne prijeteće poruke ovih dana i to nije prvi put da se to dešava. Ne treba dolijevati ulje na vatru”, kaže Vilić.

“Ne treba jednu skupinu zbog njihovog svjetonazora označavati nazivom ‘zločinac’, a taj termin koji ima negativne konotacije lijepite ga na nekoga. Nema potrebe za tim, to je opasno i nepotrebno i vodi ka tenzijama i nepravdi”, dodaje on.

Tribina se krajem decembra održala u prepunoj sali u Vogošći, uz prisustvo nekih od istaknutih članova Stranke demokratske akcije (SDA). Sam Gološ, nezavisni islamski predavač iz Mostara, rekao je da je naslovom želio isprovocirati reakciju.

Targetiranje ateista

Timur Vilić smatra da u javnim ustanovama nije mjesto ovakvim tribinama. Foto: BIRN BiH

Naziv su osudile brojne javne ličnosti koje smatraju da se njime potiče mržnja prema ateistima. Izbor ovog naziva osudila je i Islamska zajednica u BiH. U BiH se većina stanovnika smatra religioznim, a ateisti pripadaju manjinskoj grupi i tako se izjašnjava ukupno manje od 20.000 ljudi.

“Kada kažete ‘zločin ateizma’, vi targetirate dio populacije”, kaže profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić.

Tribine poput Gološeve mogu dodatno marginalizirati ateiste u BiH, smatra Mujkić.

“Kada ideološki gledam, to je desničarski narativ. Desničarski narativ se potvrđuje na jednoj hegemoniji dominacije nad manjinskim i marginalnim. Pogledajte desničare u Evropi, sve će vam biti jasno. Udarate na populaciju koja vam ne može uzvratiti. Tako i ovdje”, objašnjava Mujkić.

Prije početka tribine sam Gološ je potvrdio da je želio izazvati reakcije nazivom.

“Prva stvar koja stoji jeste da je tema malo iritantna, tema jeste malo iritantna upravo iz razloga zato što se dozvoljava drugim da ako neki musliman nešto uradi, njemu se dozvoli da osudi islam”, smatra Gološ.

Ovaj predavač iz Mostara poziva ljude da prihvate islam. Na tribini u Vogošći je kritički govorio o ateizmu optužujući ateiste da su “ideološki izvor nastranosti i pojava kao što je LGBT”.

Ali organizator tribine, Omladinsko udruženje “Tempo”, smatra da nisu uvrijedili nikoga. Ovo udruženje dobija novac iz budžeta Opštine Vogošća i poznato je po svojim humanitarnim organizacijama. Ali važan dio rada predstavljaju povremena predavanja selefijskih predavača.

“Nikada nismo htjeli da bilo koga povrijedimo ili širimo govor mržnje, mi smo, naravno, protiv toga i zalažemo se za to da se govor mržnje ne širi, ne potenciramo i ne radimo te stvari, ali imamo pravo da ugostimo sve one koji nemaju problema sa zakonom i govorimo o temama koje je potrebno govoriti”, smatra Muhamed Ikanović iz udruženja “Tempo”.

Za Vilića je naziv tribine – “Zločin ateizma” – bio iritantan i provokativan. Protumačio ga je kao poruku da su ateisti zločinci. Zbog toga smatra da takvim tribinama nije mjesto u javnim ustanovama.

“Hoćemo da se takve debate uopšte ne nalaze u tim institucijama, zato što nema potrebe da narušavaju tu posebnu sekularnu svetost državnih institucija. To je druga vrsta svetosti i to bi trebali svi građani da poštuju, tu svetost, zato što nam je ta država potrebna kao aparat, zato što omogućava da svoje živote vodimo normalno”, kaže Vilić.

Odgovarajući na upit BIRN-a BiH, iz Islamske zajednice u BiH su naveli kako naziv tribine smatraju neprimjerenim.

Nažalost, istaknuti naslov polučio je negativne konotacije i implikacije, kažu iz Islamske zajednice, uz objašnjenje da ateizam jeste grijeh sa stanovišta islama, ali nije zločin niti se ateisti označavaju zločincima zbog svog uvjerenja.

“Zločinci su oni koji čine zločine. Sloboda uvjerenja je temeljno čovjekovo pravo i ono se ne smije nametati, već se mora poštivati ukoliko ne proizvodi nasilje i mržnju”, smatraju u Islamskoj zajednici.

Sloboda govora ili izgovor za marginalizaciju

Profesor Asim Mujkić kaže da sloboda govora postoji da zaštiti ugnjetene. Foto: BIRN BiH

Dok organizatori i predavač smatraju da su koristili prostor slobode govora, stručnjaci napominju da sloboda izražavanja ima ograničenje i ne smije preći u govor mržnje.

“Ateizam je razgranat idejni fenomen da je besmisleno o tome govoriti da takva ideja može biti zločinačka, isto tako kada govorimo o religijskim svjetonazorima, uvijek je riječ o pojedincima koji se zaklanjaju iza određene ideje”, kaže Mujkić.

Vilić kaže da se zalaže za slobodu govora, ali ima problem s nazivom tribine, “koji vrlo jasno u svojoj formulaciji implicira da je sam ateizam zločin, iz čega proizilazi da su ateisti zločinci”.

“Mjesto nije u javnoj ustanovi takvim tribinama i događajima koji se tako nazivaju”, smatra on.

Mujkić objašnjava da se moderne demokratske zemlje temelje na sekularizmu, koji podrazumijeva slobodu iznošenja mišljenja u javnom prostoru, ali da postoje pravila i načini za iznošenje argumenata.

Za njega, naziv tribine narušava ova pravila jer stigmatizira jednu društvenu grupu i ima elemente govora mržnje.

“Sloboda govora postoji da zaštiti ugnjetene. Ne vjerujem da su gospodin Gološ i njegovi istomišljenici ugnjeteni, marginalizirani. Dapače, odziv i pristup javnim institucijama govore suprotno”, kaže Mujkić i dodaje kako sloboda govora nije osmišljena da posluži dominantnom svjetonazoru “da kroz upotrebu javnog prostora i medija svoju vladavinu potvrđuje, upravo za one čiji se glas ne čuje služi sloboda govora”.

“To me podsjeća na ove desničarske prvake na Zapadu, a žale se na ugroženost pozicije. To je jedna zloupotreba slobode govora. Kada koristite slobodu govora, vi morate da slijedite obrasce javnog argumentiranja, što u ovom slučaju svakako nije”, kaže Mujkić.

Iz Opštine Vogošća su za BIRN BiH rekli kako ne “finansiraju Omladinsko udruženje ‘Tempo’ kao takvo, ali sufinansiraju neke njihove projekte s kojima su aplicirali na javne pozive”, navodeći da je riječ o projektima humanitarnog karaktera, o čemu su podaci javno objavljeni i svima dostupni.

U Opštini smatraju javnu ustanovu koja upravlja Kulturno-sportskim centrom Vogošća samostalnom da odlučuje o ustupanju prostora i nazivima tribina, te da nisu dobili primjedbe o govoru mržnje tokom predavanja.

“Do sada se nismo bavili cenzurom, a uvjereni smo da će tako i ostati”, odgovorili su iz Opštine Vogošća.