Gazi Husrev-begova džamija u Sarajevu. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR
Antimuslimanska netrpeljivost i negativni trendovi prema muslimanima u BiH se uglavnom očituju u obrazovnom, političkom i medijskom sistemu, navodi se u Nacionalnom izvještaju o islamofobiji u BiH, objavljenom kao dio Evropskog izvještaja za islamofobiju za 2021. godinu.
Prema ovom izvještaju, broj fizičkih napada u BiH se smanjio u odnosu na prethodne godine.
Tokom prošle godine četiri džamije su oskrnavljene, pri čemu su na zidu Salihbegović džamije u Bijeljini iscrtani krstovi sa “četiri S”.
U brojnim gradovima je, iscrtavanjem murala, iskazana podrška Ratku Mladiću, bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), osuđenom pred Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS) na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Prvi zabilježen u izvještaju je mural oslikan u Foči tokom aprila 2021. godine. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pisala je kako ovaj mural predstavlja novi strah Bošnjacima povratnicima u ovaj grad.
Mural je oslikan u blizini škole i općine, a ispod njega stoji natpis: “Nek je tvojoj majci hvala”.
Nedaleko od ovog, oslikan je i mural Draže Mihajlovića, četničkog vojvode koji je 1946. godine osuđen na smrt zbog veleizdaje i saradnje sa nacističkom Njemačkom. Sud u Beogradu ga je 2015. godine rehabilitirao.
Murali Mladića iscrtavani su više puta u Prijedoru, prikazano je u Izvještaju, pri čemu je tokom decembra prošle godine na zidu Gradskog stadiona osvanuo grafit u kojem se muslimane naziva pogrdnim nazivom “balije” i spominje njihovo ubijanje. Njega su uklonile komunalne službe ovog grada.
Dok se, s jedne strane, broj napada smanjio, islamofobična retorika je u porastu, navodi se u Izvještaju.
Hikmet Karčić, autor Izvještaja, za BIRN BiH pojašnjava kako je porastu islamofobične retorike doprinio porast desničarske ideologije i negiranje genocida i drugih zločina.
“Kada govorim o negiranju genocida i drugih zločina, to se odnosi na BiH, ali i na region, a to se vidi kroz razne tekstove i medijske analize”, navodi Karčić.
On smatra kako će islamofobična retorika biti dodatno povećana usljed pogoršanja situacije u Ukrajini.
“Mislim da će biti blagi porast. Od početka rata u Ukrajini zapravo bilježimo antimuslimanske komentare, a pred izbore će ih biti još više”, kaže Karčić, dodajući kako se u predizbornoj kampanji termin musliman koristi za konstitutivni narod, odnosno Bošnjake.
Islamofobija u BiH, kako se u Izvještaju navodi, očituje se i kroz političke izjave i medijske natpise, pri čemu je tokom prošle godine pojačana i antibosanska retorika iz Hrvatske i Srbije.
“Hrvatska obično BiH prikazuje kao propalu državu koja je sigurno utočište terorista i u kojoj su ugroženi Hrvati”, navodi se u Izvještaju i pojašnjava kako je priljev migranata, većinom muslimana, bio također uzrok islamofobije i dao je povoda nizu teorija zavjere koje promoviraju političari.
“Bosanski srpski nacionalisti našli su zajednički cilj sa svojim kolegama islamofobima u Mađarskoj. Ove veze su ojačane tokom migrantske krize, ali nisu samo muslimanski imigranti meta mađarske islamofobije. U nedavnom intervjuu, mađarski premijer Viktor Orbán izričito je izjavio da se Bosna i Hercegovina ne može dalje integrirati u Evropsku uniju zbog svog muslimanskog stanovništva”, navedeno je.
Političar sa najviše izjava zabilježenih u izvještaju je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, koji je tokom marta 2021. godine kazao kako su Bošnjaci “šezdesetih godina prošlog stoljeća, zvali su ih ovdje Srbima muhamedanske vjere, a onda su postali muslimani s malim ‘m’”.
“Dodikovo zastupanje ovakvih stavova, koji pogađaju same ontološke (i činjenične) temelje bošnjačkog identiteta, jest krajnje ciničan i očito otvoreno netrpeljiv”, navodi se.
Osim Dodika, u izvještaju se navode i Dragan Čović, Mario Karamatić, te političari iz Hrvatske i Srbije.
“Ovi politički subjekti daju izjave koje su antimuslimanske i islamofobične, a usmjerene su protiv Bošnjaka i muslimana, te njihovih političkih i vjerskih establišmenta”, stoji u Izvještaju.
Retorika političara najčešće je praćena i islamofobičnom retorikom u medijima, pri čemu se bošnjački političari žele prikazati kao bivši vojnici ili radikalni ekstremisti.
Krivični zakoni u BiH uključuju i zločine iz mržnje, navodi se u Izvještaju u kojem se pojašnjava kako upotreba zapaljivog govora u medijima najčešće prolazi nekažnjeno.
“U 2021. nije bilo poznatih slučajeva koji se odnose na zločine iz mržnje protiv muslimana”, zaključeno je.
