Prezentacija Izvještaja o sigurnosti novinara i pristupu informacijama. Foto: BIRN BiH
U Izvještaju o sigurnosti novinara i pristupu informacijama, koji je sačinila Jedinica savjetnika za ljudska prava Kancelarije visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR), navodi se da se novinari i novinarke u Bosni i Hercegovini susreću s mnogobrojnim preprekama sigurnom i slobodnom obavljanju novinarskog posla.
Prema izvještaju, to uključuje politički i ekonomski pritisak, fizičke i verbalne napade, prijetnje, uključujući i prijetnje smrću, uznemiravanje na internetu i druge oblike zastrašivanja, kao i poteškoće u pribavljanju informacija potrebnih za obavljanje njihovog posla.
Anida Sokol, istraživačica “Mediacentra”, navela je da je istraživanje za potrebe izvještaja rađeno od marta do juna ove godine na osnovu intervjua s novinarima, novinarkama, predstavnicima institucija, organizacijama koje se bave pitanjima medija, ekspertima, te pregleda regulatornog i zakonskog okvira.
“Procjena pokazuje da se novinari u BiH suočavaju s različitim vrstama pritisaka, počev od političkih, ekonomskih, verbalnim napadima i nasiljem. Broj takvih napada raste, a rjeđe se prijavljuju takvi slučajevi”, navela je Sokol.
Prema njenim riječima, mediji koji se finansiraju iz budžeta imaju mnogo više izazova u radu, dok se novinari iz dugih medija osjećaju slobodnije. Tokom ispitivanja za potrebe izvještaja, Sokol je navela da su medijski radnici kazali kako je najveći izazov u slobodnom radu politički pritisak, finansijska nesigurnost i otežan pristup informacijama.
“Jedna od većih prepreka u slobodnom radu medija su tužbe za klevetu. Podaci pokazuju da je to veoma rasprostaranjen oblik kada se vrši pritisak na medije, pribjegava se tužbama i često se koriste kao sredstvo pritiska i zastrašivanja, a što sa sobom nosi finansijski trošak”, navela je Sokol.
Nakon prezentacije izvještaja, održane su dvije panel-diskusije o sigurnosti novinara, kao i o pristupu informacijama. Učesnici prvog panela su bili Borka Rudić, sekretarka Udruženja “BH novinari”, novinarka portala Direkt Milanka Kovačević, urednik portala Capital.ba Siniša Vukelić, kao i glavna kantonalna tužiteljica Tužilaštva Kantona Sarajevo (KS) Sabina Sarajlija.
Naveli su da u BiH nema kulture poštovanja slobode izražavanja i individualnih prava novinara jer “nismo otvoreno društvo, kao i da bi trebalo da radimo na izgradnji kulture”.
Rečeno je da je jako teško biti novinar u malim sredinama, jer su novinari u dosta lošijoj poziciji u odnosu na prije desetak godina, te da su u istočnoj Hercegovini mediji klijentelistički nastrojeni.
Najveći problem koji “guši” novinarstvo jesu političari i politika, na isti način kako se “guši” obrazovanje, zdravstvo ili sport, kazano je tokom diskusije.
U sarajevskom Kantonalnom tužilaštvu je imenovana osoba za komunikaciju s novinarima koji prijavljuju napade. Prepoznali su da se na ovim predmetima treba efikasno raditi i obezbijediti dokaze na samom početku, rečeno je.
Tokom drugog panela govoreno je o pristupu informacijama, gdje je zaključeno da je zabrinjavajuće da je trend da se institucije zatvaraju, ne samo na institucionalnom nivou već i kroz sam zakon. Izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama idu ka zatvaranju i pronalasku novih razloga kako bi se izbjegao pristup informacijama.
Jako često novinari traže informacije koje bi, po prirodi stvari, trebale biti već objavljene. Javnost ima prevagu u odnosu na same podatke, zaključeno je.
Panelisti ovog panela su bile Leila Bičakčić, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo, Ena Kljajić-Grgić iz Transparency Internationala (TI) i Irma Hadžiavdić iz Institucije ombudsmana za ljudska prava.
