Nedjelja, 22 februara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Profesor Šemsudin Harlač, 1992. Foto: Šahin Šišić

Bosanskohercegovački fotograf, filmski režiser i snimatelj Šahin Šišić je tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992-95. dokumentovao život u opkoljenom Sarajevu – period koji će formirati njegov budući privatni i profesionalni život.

Jedna od najupečatljivijih njegovih fotografija kojih se sjeća iz tog vremena je  fotografija profesora Šemsudina Harlača, snimljena 1992. godine.

„U ratu je šetao gradom i kantom skupljao hranu; pojeo bi malo, a ostatak bi dijelio s mačkama i psima lutalicama u gradu”, kaže Šišić za BIRN.

Šišić je primijetio Harlača jer je on pješice tumarao po, u to vrijeme, veoma opasnom okruženju. „Za mene je to bilo fascinantno. Kada je dolazio, dolazile su mu sve te napaćene životinje”, priča Šišić.

On se sprijateljio sa Harlačem i počeo ga pratiti po gradu. U određenim momentima profesora bi dočekalo oko 30 napuštenih mačaka i pasa. „Ljudi nisu bili na ulicama, bili su u podrumima i skloništima”, objašnjava Šišić.

Ali čak i u najtežim vremenima, kada je bilo malo hrane, ljudi su sa Harlačem  dijelili ono što su imali, ističe Šišić: „Meni je bilo jako dirljivo to što su mu neke starije žene, primijetivši šta radi, ostavljale šaku riže ili tjesteninu na prozorskim klupicama”.

Šišić nam je ispričao i o situaciji kada je, kako bi otišao po vodu, izašao iz kuće bez fotoaparata, zbog čega je kasnije zažalio jer je na povratku naišao je na žestoko granatiranje.

„Bilo je puno lakše gledati sve što se dešava kroz objektiv, jer sam se tako osjećao distanciran od toga. To mi je davalo određenu hrabrost”, dodaje on.

Šišić nije radio za novinske agencije ili strane medije, već je svoje vrijeme i ograničene resurse posvetio samostalnom dokumentovanju dešavanja u Sarajevu. On je 1992. i 1993. godine snimio film „Planet Sarajevo“, koji dokumentuje kako si ljudi živjeli u gradu dok su ga snage bosanskih Srba držali pod opsadom.

Trenutno radi na novom filmskom projektu koji je vezan za rat, „Srebrenica: Život protiv smrti“.

„I dalje sam posvećen stvarima vezanim za Bosnu i Sarajevo”, navodi on. „Skoro svaki projekat koji danas radim posvećen je tim vremenima”, dodaje Šišić.

Najčitanije
Saznajte više
Roman Kuhar o djelovanju antirodnih pokreta u BiH: Napad na demokratiju
Antirodni pokreti u Evropi nisu centralizirani, već predstavljaju široku koaliciju političkih stranaka, vjerskih organizacija, radikalne desnice i fašističkih grupa koje dijele zajednički jezik straha o prijetnji feminizma i LGBT+ prava smatra stručnjak za antirodne pokrete, profesor Roman Kuhar.
Darko Pandurević: Antirodni pokreti u BiH imaju pristup institucijama i javnim resursima
Iako nisu nova pojava, antirodni pokreti u Bosni i Hercegovini su u posljednjih pet godina postali organizovaniji i politički uticajni, što je rezultiralo sužavanjem ljudskih prava i sloboda za žene i LGBT zajednicu u BiH, kaže za Detektor Darko Pandurević.