Debata, koja je nekada dominirala u tradicionalnim medijima, preselila se na društvene mreže, gdje se razvila podcast kultura koja je dala novi sloj političkoj klimi i raspoloženju u društvu.

Protekle dvije godine u Sjevernoj Makedoniji donijele su proliferaciju novih podcast kanala, uglavnom na YouTube-u. To je proizašlo iz potrebe za stalnim informiranjem i dijeljenjem informacija i mišljenja o pandemiji, ali i kulturnoj i političkoj situaciji u zemlji.

Desničarski orijentirani kanali odstupili su od tradicionalnih medija, koji su ostali više ili manje lojalni određenim standardima rasprave i argumentacije. Novi prostor za debatu pružio je desnici priliku da se predstavi u drugačijem svjetlu, drugačijem od tradicionalnih percepcija desnice.

Krajnja desnica u Sjevernoj Makedoniji uglavnom je izbjegavala tradicionalne oblike političkog učešća; neki su učestvovali na lokalnim i parlamentarnim izborima, ali su rezultati bili neuvjerljivi.

Cilj podcasta bio je zauzeti polje debate, afirmirati političke koncepte krajnje desnice putem populističkih strategija. Komentar je bio živahan, ali nije se zamarao pronalaženjem rješenja; cilj je bio pomaknuti granice normalne komunikacije i stvoriti nove načine političkog angažmana.

‘Ko smo mi’

Zastupnik fotografiše svoj glas ‘za’ tijekom parlamentarne sjednice u zgradi Parlamenta u Skoplju, Republika Sjeverna Makedonija, 16. jula 2022. Foto: EPA-EFE/GEORGI LICOVSKI

Ikonografija ovih podcasta nije se bitno razlikovala od ikonografije desne političke stranke, odnosno takozvanih domoljubnih skupova i okupljanja u raznim prigodama. Zastava Verginskog sunca – uklonjena iz javne upotrebe u Sjevernoj Makedoniji Prespanskim sporazumom s Grčkom iz 2018. – obično je bila središnja oznaka.

Neki od podcasta bili su inkluzivni i omogućavali su svim zainteresiranim i zabrinutim stranama da komentiraju i učestvuju uživo – parodija demokratije koja je, čini se, uzimala u obzir mišljenja drugih čak i kada su dijametralno suprotna mišljenju autora.

Osim ikonografije, središnji element ovih podcasta bilo je njihovo insistiranje na nacionalnom kao temelju na kojem se promišlja stvarnost i djeluje unutar nje.

Nacionalni subjekt, koji je kamen temeljac svih oblika desnog političkog djelovanja u Sjevernoj Makedoniji, oslanjao se na tradicionalne narative “ko smo” i “odakle dolazimo”, uz manje intervencije koje se tiču ​​uloge ASNOM-a (Anti -fašistička skupština za narodno oslobođenje Makedonije) i Jugoslavije, kao i povijesnu ulogu koju je federacija odigrala u stvaranju Sjeverne Makedonije.

Zapravo, iako se o nacionalnom mitu i novim nacionalnim narativima instaliranim projektom ‘Skoplje 2014.’ – kičastim i veoma kritiziranim preuređivanjem prijestolnice od tadašnjih nacionalističkih vlasti – nije govorilo u potpunosti, već uspostavljeni povijesni ‘groove’ prihvaćen je kao leća kroz koju se sagledavala i tumačila povijest ‘Makedonije’.

Sporazumi s Bugarskom i Grčkom bili su tačka frustracije, ali i buđenja za Makedonce. Bili su povijesna nužnost koju je trebalo prihvatiti s dozom povijesne žrtve. Na isti način, oni koji su dopustili njihovo potpisivanje i koji su nanijeli takvo nacionalno poniženje, proglašeni su izdajicama. Prema tim zagovornicima krajnje desnice, oni su izdali ne samo naciju i njenu povijest, već i makedonski identitet.

Drugi element, koji je bio sastavni dio tradicionalnog desničarskog diskursa, jest odnos s etničkom albanskom manjinom.

Dogovor s Bugarskom i Grčkom, promjena imena u ‘Sjeverna Makedonija’ te pregovori sa Sofijom oko jezika i povijesti ocijenjeni su katastrofalnima, ali Albanci su ti koji su od strane krajnje desnice oduvijek doživljavani kao unutarnji neprijatelji, uvijek tu i svakodnevno angažiran, stalni izvor frustracija.

Osim frustracije uzrokovane samom fizičkom prisutnošću Albanaca unutar granica Sjeverne Makedonije, krajnja desnica je nastavila narativ da Albanci zapravo posjeduju državu; Makedonci su možda dali svoj identitet, jezik i povijest Grčkoj i Bugarskoj, ali su dali svoju državu Albancima Ohridskim okvirnim sporazumom iz 2001. kojim su okončani višemjesečni sukobi između vladinih snaga sigurnosti i etničkih albanskih gerilaca.

Makedonska krajnja desnica čezne za raskidom ovog sporazuma i konačnim obračunom u obliku drugog poluvremena žestoke utakmice. Ti su kanali emitirali debate koje su često ponavljale ovaj gubitak monopola nad državom i njezinim institucijama; ovaj gubitak je uklonio svaku mogućnost provođenja i nametanja bilo kakve ideologije.

Slobodarski

Sljedbenik opozicione stranke VMRO DPMNE drži natpis tokom prosvjeda protiv francuskog prijedloga za rješavanje spora između Sjeverne Makedonije i Bugarske ispred zgrade parlamenta u Skoplju, Republika Sjeverna Makedonija, 7. jula 2022. Foto: EPA-EFE /GEORGI LICOVSKI

Osim podcasta, analiziran je i dugogodišnji forum.

Na ovom forumu izgradnja pojma makedonske nacije također je uveliko ovisila o Albancima, koji su unutar nativističkih nacionalnih koncepata promoviranih na ovom forumu prikazani kao pridošlice na teritoriju Sjeverne Makedonije i u nižem rangu od Makedonaca kada se govori o povijesnom statusu. Neki ekstremni desničari tvrdili su da su Albanci dobili više nego što zaslužuju, dok su neki svoje teze potkrijepili rasističkim definicijama i paraantropološkim klasifikacijama i analizama. Možemo zaključiti da je makedonska krajnja desnica monoetnonacionalistička.

Ono što možemo identificirati kao novost makedonske krajnje desnice su njihove ideje o ekonomiji, koje slijede libertarijansku logiku koja promovira slobodno tržište kao jedan od elemenata koji korespondira s vrijednostima demokracije.

Zapravo, krajnja desnica promiče demokratiju samo kao vrijednost koja se odnosi na slobodu pojedinca, a ne kao sistem u kojem je pojedinac dužan doprinositi i praviti kompromise.

Slobodno tržište i njegove borbe doživljavaju se kao sloboda kandidiranja na izborima i kao pobjeda bolje ponude. Kritika krajnje desnice na ekonomski, socijalni i obrazovni sistem uglavnom je bila usmjerena na ostatke starog jugoslavenskog socijalističkog sustava koji je još uvijek stvarao probleme u poimanju ekonomije i tržišta i koji, prema njegovim zagovornicima, u kontekstu Sjeverne Makedonije, trebaju biti slobodni kako bi pomogli u čišćenju društva i njegovih institucija od duhova prošlosti.

Važna komponenta bio je odnos krajnje desnice prema pandemiji i zdravstvenim politikama koje su se provodile tokom pandemije, uključujući i stroge protokole koje je država uvela kako bi spriječila širenje virusa.

Jedan od analiziranih podcasta funkcionira istovremeno i kao glasilo političke stranke koja je organizirala proteste između 2020. i 2022. protiv anti-COVID mjera. Njihova inicijativa išla je u dva smjera – prvi je bio njihov podcast na YouTubeu, drugi je bila ulica, gdje su organizirali protesre protiv nošenja maski i mogućnosti obveznog vakcinisanja.

Oboje bi trebalo biti izborno, tvrdila je ova skupina, dok bi se neke od njezinih tvrdnji mogle klasificirati kao teorije zavjere.

Mariglen Demiri istraživač je u Eurothink – Centru za evropske strategije od jula 2021. Osnivač je i član mnogih političkih pokreta i organizacija kao što su Lenka, Solidarnost, Studentski plenum i Protestiram.

Iznesena mišljenja su mišljenja autora i ne odražavaju nužno stavove BIRN-a.