Analiza

Pet stvari koje trebate znati o nametnutim izmjenama Izbornog zakona

Christian Schmidt na konferenciji za medije. Foto: BIRN BiH

Pet stvari koje trebate znati o nametnutim izmjenama Izbornog zakona

29. Jula 2022.15:52
29. Jula 2022.15:52
Izmjene izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik izazvale su brojne glasne reakcije. Christian Schmidt ih je opisao važnim “paketom transprentnosti“ za regularnije izbore. Ali šta one zaista znače i mijenjaju?

On je tokom obraćnja, na kojem nije bio dozvoljen ulazak novinarima i postavljanje pitanja, saopćio kako nameće tehničke izmjene Izbornog zakona, ali da će nametnuti i druge, ukoliko se političari u BiH ne dogovore.

“Ovo nije neki prijateljski prijedlog, to je njihov posao i njihova odgovornost. Pozvao bih da napuste igre hoće li učiniti visoki predstavnik, neće li i šta će uraditi, nego uradite, ne čekajte da uradi neko drugi. Ako ne uspijete uraditi, onda u skladu s ovlastima iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, ja ću preuzeti odgovornost“, kazao je tokom obraćanja.

Odluku je donio nakon što je ispred zgrade Ureda visokog predstavnika (OHR), dva dana zaredom, održavan protestni skup građana, koji su se protivili nametanju izmjena Izbornog zakona tokom izbornog procesa i u obliku o kojem je špekulisano u medijima, na način da postoji izborni prag od tri posto pri izboru delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije i osiguranja da se delegati iz reda hrvatskog naroda isključivo biraju u kantonima u kojima su Hrvati većina.

Organizacija koja prati regularnost izbora Transparency International u BiH, saopćila je

kako oštro osuđuju nametnje izmjena Izbornog zakona i da ga smatraju nepomirljivim sa demokratskim principima.

“Nametanje izmjena Izbornog zakona, pa i samo ‘tehničkih’, samo dva mjeseca prije održavanja izbora, predstavlja kršenje osnovnog principa da se propisi koji utiču na provođenje izbora ne mijenjaju nakon njihovog raspisivanja“, stoji u saopćenju.

Dario Jovanović iz Koalicije “Pod lupom“ smatra kako na izmjene treba gledati kao pozitivno rješenje ”bolje ikad nego nikad“, ali da misli da će biti problema u sprovedbi zakona.

“Ostaje pitanje same sprovedbe tog zakona. Mi sada imamo kulturu nekažnjavanja koja dovodi do toga da ljudi nisu jednaki pred zakonom i pitanje da li će te povećane sankcije išta značiti ako se one ne izriču, odnosno zakon ne sprovodi”, kaže on.

Za njega je sporno što je teret dokazivanja nepriavilnosti trenutno više na prijaviteljima nego institucijama i izražava bojazan da će tako ostati i sa donesenim izmjenama.

„Mi smatramo da bi CIK trebao biti proaktivniji, a ako nema kapacitete onda da ih obezbjedi da se uhvati u koštac sa izbornom nepravilnosti“, kaže Jovanović.

Izmjene izbornog zakona objavljene su na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika u BiH 27. jula.

Ovo je pet stvari koje trebate znati o izmjenama.

CIK dobija veće ovlasti i strožije sankcije


Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Foto: BIRN BiH

Prema izmjenama Izbornog zakona, Centralna izborna komisija BiH (CIK) sada ima ovlasti da naredi izbornoj komisiji, centru za birački spisak, biračkom odboru i centrima za brojanje, da poduzmu mjere kojima se otklanjaju utvrđene nepravilnosti.

U skladu s ovim izmjenama, CIK-u je izmijenjena i ovlast kojom može izreći novčanu sankciju i do 30.000 konvertibilnih maraka

(KM) političkom subjektu, što je tri puta veća kazna u odnosu na najvišu kaznu iz ranijeg zakonskog okvira. Ovom izmjenom zakona, kandidati će snositi novčane kazne od tri do 15 hiljada KM za kršenja odredbi zakona, dok je ranije ta kazna iznosila od jedne do pet hiljada.

Zaposleni ili angažovani u izbornoj administraciji sada će snositi novčane sankcije u iznosu od 600 KM do tri hiljade, što je također tri puta veća kazna u odnosu na ranije kaznene odredbe Izbornog zakona BiH, gdje su kazne iznosile od 200 KM do jedne hiljade.

Odgovorne osobe političkih stranaka, koalicija ili neovisni kandidati, sada će se kažnjavati za kršenje zakona u iznosu od 600 KM do 15 hiljada KM, dok je ranije najviša kazna bila pet hiljada KM.

Prema ovim dopuna, kaznit će se i onaj ko obeća novčanu nagradu ili drugu materijalnu korist za glasanje ili prijetnju članovima drugih političkih subjektata. Ranije je zakon obuhvatao samo novčanu nagradu, dok obećavanje drugih materijalnih koristi nije bilo regulisao.

Jovanović je mišljenja da će strožije kazne sprečavati nepravilnosti ali da su za značajno smanjenje potrebna kažnjavanja.

Druge ovlasti, poput uklanjanja imena kandidata sa kandidatske liste, ukoliko utvrdi da je lično odgovoran za povredu zakona i poništenje ovjere političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata, ostale su neizmjenjene.

Prema ranijem Izbornom zakonu, novčana sankcija nije prelazila 10.000 KM, a zabrana za angažovanje osoba nije obuhvatala i centre za brojanje glasova.

Izvršna direktorica Transparency Internationala, Ivana Korajlić, za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BRIN BiH) kaže kako je od svih izmjena povećanje sankcije za nju jedino pozitivno rješenje, a da su sve ostale navedene izmjene “samo površno regulisani problemi“.

“Jedino povećanje sankcija možemo gledati kao pozitivno rješenje ove izmjene, ali ni za njih ne znamo kako će se u konačnici sprovoditi“, kaže ona.

Povećana kontrola biračkih odbora

Izmjenom su se zabrane proširile i na, do sada zapostavljene, biračke odbore. Članovima biračkih odbora je sada zabranjeno lažno predstavljanje u ime bilo koje političke stranke, koalicije, nezavisnog kandidata ili liste nezavisnih kandidata, kao i zloupotreba u radu biračkog odbora ispred jednog političkog subjekta fiktivnim predstavljanjem u ime drugog političkog subjekta, kojem to mjesto u odboru nije pripalo.

Ovom dopunom zakona reguliše se dosadašnja praksa trgovine mjestima u biračkim odborima, koja se nije mogla zakonski sankcionisati, a bila je povod za zloupotrebu izborne volje glasača. Dogovorom ili prodajom mjesta u biračkim odborima, politički subjekti su ranije postavljali svoje članove na ta mjesta, čineći u nekim mjestima jednostranačke biračke odbore, što je omogućavalo apsolutnu kontrolu izbornog rezultata.

“Zabranjena je zlouporaba zakonskog prava na učešće u radu biračkog odbora fiktivnim predstavljanjem kako je propisano člankom“, navedeno je u izmjeni Izbornog zakona.

Ovim je zabranjeno lažno predstavljanje u ime bilo koje političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata, o čemu je BIRN BiH ranije izvještavao kroz analizu o trgovini mjestima u biračkim odborima i popunjavanjem istih od strane jedne političke partije.

Prema jednoj od analiza, BIRN BiH je dokazao da je kandidat iz Jasenice kao član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), a kasnije i kandidat iste stranke, tokom izbora 2016. godine bio član biračkog odbora ispred Pokreta demokratske akcije (PDA).

Jovanović kaže kako je trgovina mjestima u biračkim odborima jedan od problema na koji su oni godinama, kao Koalicija ”Pod lupom“, ukazivali. Posebno ističe pohvalu za izmjenu dijela Izbornog zakona koji sada prepoznaje i političke subjekte koji delegiraju članove biračkih odbora.

“Poveznica koja je nama bila vrlo važna između člana biračkog odbora i subjekta ispred kojeg on dolazi, da se i subjekt sankcioniše kao nalogodavac te nepravilnosti“, objašnjava on.

Za kršenje ovog dijela zakona, sada će članovi biračkih odbora snositi novčanu kaznu u iznosu od 600 do tri hiljade KM, dok će politički subjekt, u čije ime je imenovan član biračkog odbora, sada snositi kaznu u iznosu od tri do deset hiljada KM.

Korajlić kaže kako je sistemsko rješenje izbora članova biračkih odbora i lokalnih izbornih komisija preporuka i svih međunarodnih organizacija, ali da su nametnute izmjene tretirale pogrešno neke od bitnih odredbi.

“Kad pričamo o biračkim odborima, koji će konkretnije uvesti zabranu trgovine mjestima u biračkim odborima i zloupotrebe podataka i iskaza u vezi s pripadnošću pojedinim stranaka i subjektima, međutim, nisu riješena ostala pitanja koja se tiču samog načina izbora članova, kriterijuma za lokalne izborne komisije“, kaže Korajlić.

Proširene zabrane zloupotrebe javnih resursa


Izborna kampanja. Foto: BIRN BiH

Izborni zakon dopunjen je novom definicijom kojom se precizira zloupotreba javnih sredstava i resursa, kao i sankcije za kršenje. Ovom izmjenom zloupotrebom javnih sredstava i resursa smatra se bilo koje nezakonito korištenje sredstava i resursa džave, entiteta, kantona, Brčko distrikta i drugih jedinica lokalne uprave i samouprave kojim raspolažu kandidati ili javni dužnosnici za potrebe obavljanja službene dužnosti.

Javni resursi, prema ovoj definiciji, podrazumijevaju svu pokretnu i nepokretnu imovinu, kao i ljudske resurse javnih institucija koji se koriste tokom radnog vremena.

Nosiocima izvršne funkcije i nosiocima mandata zabranjena je zloupotreba javnih sredstava kroz uključivanje državnih službenika , koji su podređeni kandidatu u obavljanju poslova u radnom vremenu, s ciljem promocije kandidata ili političkih subjekata, kao i korištenje prostorija javnih ustanova u korist predizbornih aktivnosti, ukoliko nije ista zagarantovana i drugim poltičkih subjektima u istim uslovima.

Ovim je zabranjeno i korištenje sredstava komunikacije, informacijskih usluga, kancelarijske opreme javnih ustanova i organa za izbornu kampanju, te korištenje službenih automobila bez naknade ili po sniženim naknadama za aktivnosti kampanje, ali se ne odnosi na prijevoz osoba koje se posebno štite skladno zakonu i službenoj zaštiti.

Zabranjeno je i vođenje izborne kampanje izabranih funkcionera i državnih službenika tokom njihovih službenih aktivnosti ili događaja u organizaciji javne ustanove.

Organizacije za monitoring izbora u BiH ukazivale su ranije na probleme preuranjene i funkcinerske kampanje, kroz koju funkcioneri iskorištavaju poziciju s koje dolaze i koriste resurse za dobijanje što boljeg izbornog rezultata.

BIRN BiH je pisao o ovom problemu kroz primjere javnih obraćanja funcionera Stranke demokratske akcije na događaju koje je finansiralo Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, na čijem je čelu ministar iz ove stranke, kao i tribinama koje su organizovali u svrhu promocije.

“Ovim se apsolutno pola stvari neće riješiti, neke od stvari koje su navedene u odredbi već su regulisanje, a ostalo su samo pogrešno formulisane odredbe gdje je izostavljena zloupotreba finansijskih resursa u izborne svrhe, javnih sredstava u smislu novčanih sredstava, gdje vidimo da stranke u velikoj mjeri finansiraju svoje kampanje javnim sredstvima i taj problem je parcijalno predložen“, smatra Korajlić.

Ranije je Izborni zakon obuhvatao samo zabranu koja se odnosila na isticanje plakata i izborne kampanje na radnom mjestu, odnosno u ili na zgradi u kojoj je smješten organ vlasti, javnim preduzećima, ustanovama, vjerskim objektima.

Opisuje se i reguliše govor mržnje


Ilustracija. Foto: Motion Array

Kandidatima i pristalicama političkih stranaka, listi nezavisnih kandidata, listi pripadnika nacionalnih manjina i koalicija, kao i nezavisnim kandidatima i njihovim pristalicama, te zaposlenima ili na drugi način angažovanim u izbornoj administraciji, po prvi put Izborni zakon BiH ne dozvoljava korištenje govora mržnje.

“Nije dozvoljeno koristiti se govorom mržnje, i/ili objaviti ili upotrijebiti slike, simbole, audio i videozapise, SMS poruke, internet komunikacije, društvene mreže i mobilne aplikacije ili druge materijale koji mogu tako djelovati”, stoji u izmjeni Izbornog zakona.

Definicija govora mržnje objašnjava se kao svaki oblik javnog izražavanja ili govora koji izaziva ili potiče mržnju, diskriminaciju ili nasilje protiv bilo koje osobe ili grupe osoba.

“Na osnovu rase, boje kože, nacionalnosti, spola ili vjere, etničkog porijekla ili bilo koje druge lične karakteristike ili orijentacije koja podstiče na diskriminaciju, neprijateljstvo i nasilje“, stoji u definiciji.

Zakon je govor mržnje ranije regulisao kroz korištenje jezika koji bi nekoga mogao navesti ili podstaći nasilje, širenje mržnje, objavljivanje ili upotreba slika, simbola, audio i videozapisa, SMS poruka, internet komunikacije ili druge materijale, koji mogu tako djelovati, ali govor mržnje nikada nije bio jasnije preciziran.

BIRN BiH je kroz mapiranje govora mržnje do sada evidentirao nekoliko incidenata korištenja govora mržnje u političkom govoru, ali ti, kao ni drugi slučajevi, do sada nisu procesuirani.

Društvene mreže prepoznate kao platforma stranaka


Ilustracija. Foto: Motion Array

Izmjenom Izbornog zakona precizirane su podjele medija na elektronske, online, štampane i društvene mreže, kroz definicije svake od njih.

Elektronski mediji su definisani kao javne i privatne televizijske i radio stanice sa odgovarajućom dozvolom Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), dok se pod štampanim medijima podrazumijevaju štampane novine, časopisi, knjige i pamfleti s ciljem informiranja javnosti.

Elektronski i štampani mediji su bili prepoznati i u ranijem Izbornom zakonu BiH kroz obaveze i mogućnosti tokom izvještavanja o izbornom procesu.

Dvije nove podjele dodane u ovaj zakon su online mediji i društvene mreže, koje zakon ranije nije prepoznavao, a koje su organizacije za monitoring izbora predstavljale kao značajnu platformu za praćenje procesa.

Online mediji su zakonom definisani kao “portali i internet platforme koje predstavljaju sredstva komunikacije s ciljem informisanja od javnog interesa, dok su društvene mreže platforme koje omogućavaju dvosmjernu interakciju putem sadržaja i komunikacije koje generiraju korisnici, odnosno mediji dostupni na određenim platformama dizajniranim da korisnicima omoguće kreiranje sadržaja i interakciju s informacijama i njihovim izvorima”.

“Dobro je što imamo društvene mreže na kojima se većim dijelom preseli izborna kampanja iz nekih konvencionalnih medija i konvencionalnih načina vođenja promocija u vrijeme prije izbora, to će dati nove mogućnosti da se izriču sankcije prema takvim slučajevima”, kaže Jovanović, pojašnjavajući kako se plaćena preuranjena kampanja i promocija uglavnom dokazuje putem ove platforme.

    Azra Husarić Omerović