Tužilaštvo u Mostaru imenovalo kontakt osobu za slučajeve zločina iz mržnje prema LGBTI osobama, šesto u BiH
Povorka ponosa u Sarajevu. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR
Za lezbijske, gay, biseksualne, transrodne i interspolne članove zajednice vrlo je važno da u tužilaštvima postoje kontakt osobe – tužioci kojima se mogu direktno obratiti zbog krivičnih djela počinjenih iz mržnje, objašnjava Jozo Blažević, programski koordinator iz Sarajevskog otvorenog centra, ali dodaje da samo imenovanje ne rješava sve probleme koje imaju prilikom prijavljivanja napada i prijetnji iz mržnje.
On kaže kako nepovjerenje LGBT osoba prema pravosuđu nije prestalo imenovanjem ovih tužilaca, ali da se radi na tome kako bi se procenat nepovjerenja smanjio da bi osobe bile ohrabrenije prijaviti krivična djela kojima su izložene.
Prema podacima SOC-a, prva kontakt osoba imenovana je 2019. godine u Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu, potom je imenovana u Kantonalnom tužilaštvu Tuzlanskog kantona, te u Zeničko-dobojskom, Unsko-sanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Također, imenovana je i kontakt osoba u Okružnom javnom tužilaštvu Trebinje u Republici Srpskoj.
Do kraja godine, Blažević očekuje imenovanja u još najmanje dva tužilaštva. Prema njegovim riječima, trenutni fokus je na tužilaštvima u Federaciji, a nakon imenovanja kontakt osoba – tužilaca u svim tužilaštvima, fokus će biti na Republici Srpskoj.
“Pozitivan primjer je bio što je Okružno javno tužilaštvo Trebinje samo izrazilo spremnost, po uzoru na ostale imenovane kontakt osobe, da sami imenuju kontakt osobu ispred svog tužilaštva, a to je opet rezultat naše edukacije koju mi provodimo za tužitelje i sudije”, kaže Blažević.
Istraživanja SOC-a su pokazala da kod LGBT osoba postoji visok stepen nepovjerenja u pravosudne institucije, ali i policiju.
“Što je opravdano homofobnim, transfobnim stavovima, diskriminacijom, iznošenjem svojih ličnih stavova koji se ne bi trebali iznositi. Iako radimo s policijom i policija nam je prva jako važna instancija, u suštini je činjenica da se ne mora otići određeno krivično djelo prijaviti policiji, nego se policija može preskočiti i prijaviti tužilaštvu”, objašnjava Blažević.
U Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) objašnjavaju da kroz projekat ICEA rade na unapređenju položaja ranjivih grupa, uključujući LGBTI osobe, kao i njihovog kontakta s pravosuđen, između ostalog i kroz organizaciju okruglih stolova.
“Vijeće takođe vodi računa da se odgovarajuće obuke, koje se dotiču ove tematike, kao i diskriminacije i krivičnih djela iz mržnje, nađu u programima entitetskih centara za edukaciju sudija i tužilaca”, kažu u pisanom odgovoru iz VSTV-a.
Blažević objašnjava kako svake godine SOC provodi edukacije tužilaca, sudija, pravnika i policajaca širom BiH, ali da je problem što BiH ne izdvaja sredstva. U maju ove godine, tokom predstavljanja SOC-ovog “Rozog izvještaja”, istaknuto je kako BiH ne izdvaja sredstva za edukacije nosilaca pravosudnih funkcija koje se odnose na antidiskriminacionu zaštitu i zaštitu od zločina počinjenih iz mržnje i govora mržnje.
U toku predstavljanja ovog izvještaja Amil Brković iz SOC-a je rekao da je SOC tokom 2021. zaprimio pet žalbi koje se odnose na diskriminaciju LGBT osoba u BiH te dodao da treba uzeti u obzir i činjenicu da većina pripadnika LGBT zajednice skriva svoj identitet, što je i razlog manjeg broja prijava.
Na pravno savjetovanje SOC-a se tokom 2021. godine javilo ukupno 14 osoba koje su bile žrtve zločina počinjenih iz mržnje zato što su pripadnici LGBT zajednice u BiH, kazao je tada Brković, dodavši da se, od tih 14 slučajeva, sedam desilo u javnosti, nekoliko u online sferi, dok se jedan odnosio na nasilje u porodici.
Ranije ove godine donesena je prva presuda za diskriminaciju LGBT zajednice. Dvije godine nakon što je na svom Facebook profilu tadašnja kantonalna zastupnica Samra Ćosović-Hajdarević napisala kako LGBT osobe treba izolovati i skloniti iz društva, sud u Sarajevu je zaključio da je, kao istaknuta političarka, diskriminisala ovu manjinsku grupu.
