Osnivanje državnog tima za računarske incidente potrebno za sigurnije korištenje interneta

Okrugli sto za promociju saradnje i najbolje prakse u vezi sa CERT-ovima, u organizaciji Misije OSCE-a u BiH. Foto: BIRN BiH

Muhamed Budimlić, direktor Centra za istraživanje kriminalističke politike, kazao je nakon potpisivanja ugovora o donaciji opreme u utorak, 31. maja, da je osnivanje Akademskog CERT-a u skladu sa OSCE smjernicama za Strateški okvir cyber sigurnosti u Bosni i Hercegovini, nastavak napora za izgradnju sveobuhvatne strategije za cyber sigurnost u BiH.

“Akademski CERT je izuzetno važan i u oblasti istraživanja i analize stanja cyber sigurnosti u BiH. Za nas je možda i najvažniji zadatak da kao akademski dio zajednice Univerziteta u Sarajevu pomognemo u uspostavljanju kvalitetnih programa edukacija iz oblasti cyber sigurnosti na univerzitetu i jačanju svijesti o potrebi stvaranja sigurnog online okruženja za sve, a pogotovo za najmlađe Bosance i Hercegovce”, poručio je Budimlić.

Predrag Puharić, šef Akademskog CERT-a pri Fakultetu kriminalističkih nauka, rekao je da je BiH skoro pa jedina zemlja u svijetu koja nema zvanično nacionalni CERT, dodavši da postoji uspostavljen CERT Republike Srpske koji je osnovan prije nekoliko godina, dok je u Federaciji BiH još uvijek u uspostavljanju.

Puharić je naveo da Ministarstvo sigurnosti BiH nastoji da uspostavi CERT za državne organe BiH već neko vrijeme, te da se nada da će Akademski CERT moći pružiti bilo koju vrstu pomoći kako bi se i ostali CERT-ovi osnovali što prije i postali funkcionalni.

“Ono što nam je važno u Akademskom CERT-u jeste da radimo na edukaciji. Jedan od naših fokusa će svakako biti mladi – da im dignemo svijest. Vidjeli smo koliko je u pandemiji bilo važno da ih zaštitimo. Akademski CERT smatra da je upravo akademija ta koja može pomoći svima svojim znanjem i kapacitetom, svojim istraživačkim sposobnostima i djelovanjem”, kazao je Puharić, dodavši da su u zadnje dvije do tri godine bili konstantni napadi i na neke od nezavisnih medija u BiH.

Milan Sekuloski, viši tehnički savjetnik pri Centru za digitalno ubrzanje (DAI), na Okruglom stolu za promociju saradnje i najbolje prakse u vezi sa CERT-ovima rekao je da je uspostava Akademskog CERT-a od iznimnog značaja.

“Važno je da se prisjetimo koliko je akademska zajednica značajna za razvoj i za postojanje interneta i digitalnih tehnologija, koje su postale naša de facto približna infrastruktura, na koju se svakodnevno sve više oslanjamo”, kazao je Sekuloski, dodavši da je sama činjenica da je akademska zajednica utkana u biće interneta razlog zašto je internet zasnovan na povjerenju.

“Jer nisu razmišljali o mogućim zloupotrebama kad su koncipirali neke osnovne protokole, osnovne stvari i na kojima sve danas počiva”, dodao je Sekuloski, objasnivši da je akademska zajednica stala u odbranu sigurnosti i u odbranu interneta kakvog svi želimo.

On je pojasnio da ne treba ispustiti iz vida da će upravo ovaj CERT pomoći i da se bolje ustanovi šta je to što bi trebalo da akademske i obrazovne institucije u BiH ubace u svoje curriculume te koja znanja i koje kompetencije su zaista potrebne industriji i realnom sektoru.

“Postoje veliki segmenti društva u BiH koji su posebno izloženi incidentima. Ja bih dodao da su građani, studenti, mediji, nevladine organizacije mnogo više izloženi od vladinih institucija bilo kog nivoa, jer one imaju mehanizme i načine kako da se koliko-toliko zaštite”, kazao je on, dodavši da su upravo zbog toga ove inicijative važne, zato što pomažu i slabije zaštićenim grupama da povećaju svoju cyber sigurnost.

Denis Turkanović, šef CERT-a Republike Srpske pri Ministarstvu za naučni i tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo, rekao je da je CERT RS-a 2011. uspostavljen zakonom, a da je 2015. godine postao potpuno operativan.

On je kazao da su tokom prethodne dvije godine uspostavili Sigurnosno-operativni centar (SOC), čiji je zadatak da obezbijedi nesmetan automatizovani nadzor nad informacionom sigurnošću ključne infrastrukture sistema elektronske uprave RS-a.

“U toku prošle godine i nakon uspostavljanja SOC-a i njegove potpune operacionalizacije, mi smo imali 766 prijava različitih sumnjivih ponašanja, odnosno incidenata. Rekao bih da je riječ o vrlo moćnim rješenjima koja mi primjenjujemo, odnosno koristimo i rješenja koja nam omogućavaju da u svako doba dana ili noći znamo kakav je nivo bezbjednosti”, naveo je Turkanović.

Govoreći o aktuelnom stanju u vezi sa razvojem CERT-ova u BiH, Mladen Mrkaja, pomoćnik ministra u Ministarstvu sigurnosti BiH, istaknuo je da sve relevantne preporuke Evropske unije (EU) govore da svaka država treba da ima što više CERT-ova te da svaki sektor treba da bude pokriven svojim CERT-om.

“Što se tiče uspostavljanja CERT-a u Ministarstvu bezbjednosti u institucijama BiH, nemamo nikakvih dodatnih pomaka – i dalje čekamo saglasnost Savjeta ministara”, kazao je Mrkaja.

Slaven Goluža iz Ministarstva odbrane BiH je rekao da je ovo ministarstvo 2017. godine usvojilo Strategiju cyber sigurnosti, gdje su uspostavljeni određeni ciljevi za efikasan i održiv sistem cyber sigurnosti.

“Kroz Akcijske planove i dokumente koji su proistekli iz Strategije uspostavljene su određene sigurnosne mjere kojima se postižu sigurnosni ciljevi koji su postavljeni”, kazao je Goluža, dodavši da trenutno uspostavljaju tim za odgovor na računalne incidente.

Kenan Osmanagić, iz Ministarstva transporta i komunikacija FBiH, rekao je da su oni već dugo vremena svjesni potrebe osnivanja CERT-a, ali da je bilo vrlo teško iskomunicirati sa drugim ministarstvima i donosiocima odluka kako bi shvatili potrebu njegovog osnivanja.

“Postoji jedno veliko neznanje i nerazumijevanje svih tih aktera šta je CERT i zašto nam treba”, poručio je Osmanagić.