Odbor za vanjske poslove Foto: EPA-EFE/STEPHANIE LECOCQ
Prije nego je izvjestitelj Paulo Rangel predstavio nacrt izvještaja, predsjednik Odbora David McAllister je ukazao kako je situacija u BiH napeta, te da je važno uložiti značajne napore kako bi se osnažila vladavina prava, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, te borba protiv dezinformisanja i stranog uplitanja.
“Svi se slažemo kako je 14 prioriteta ključno ako zemlja želi napredovati ka euroatlantskim integracijama”, rekao je McAllister.
Rangel je predstavio nacrt izvještaja, kazavši kako se – 30 godina nakon početka rata – još uvijek svjedoči napetostima koje onemogućavaju BiH na putu ka euroatlantskim integracijama.
Dva ključna problema, prema Rangelu, predstavljaju upravo secesionistička retorika političara iz Republike Srpske i nedostatak političke volje za reformu Izbornog zakona u BiH.
Rengel je kazao da se BiH mora uskladiti sa evropskom vanjskom sigurnosnom politikom, a to se posebno odnosi na sankcije protiv Rusije i Bjelorusije.
“Neuspjeh u ostvarivanju neselektivnog i bezuslovnog povratka u sve državne institucije, kao i izbalansirani dogovor o reformi Izbornog zakona, i dalje će ometati društveni, ekonomski i euroatlantski napredak, štetiti naporima za pomirenje i nesumnjivo doprinositi jačanju tenzija u zemlji i regionu, posebno s obzirom na agresiju Rusije na Ukrajinu i s tim povezano zlonamjerno uplitanje na Zapadnom Balkanu”, stoji u nacrtu izvještaja.
Rangel je naglasio kako se traži od svih aktera da postignu sporazum o Izbornom zakonu koji bi, između ostalog, uskladio BiH sa evropskim zakonodavstvom.
“U izvještaju se poziva Evropska unija (EU) da iskoristi sve alate, uključujući i sankcije protiv destabilizirajućih faktora u zemlji”, rekao je on.
Također je naveo i da u Krivični zakon BiH moraju biti uključene i izmjene koje se odnose na negiranje genocida i drugih zločina.
Rangel je istakao da je prostor u samom nacrtu dosta ograničen, te da će se podnositi amandmani kako bi se izvještaj proširio.
“BiH je u dubokoj političkoj krizi zbog postupaka političkih predstavnika iz RS-a, ali ne smijemo odustati od naše borbe za demokratsku BiH u EU”, kazao je Dietmar Köster iz Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu.
Iz Kluba zastupnika Renew Europe, Klemen Grošelj je uložio par amandmana, osvrnuvši se i na pitanje statusa kandidata. Dodao je kako je provedba reformi ključno pitanje, ali da BiH zaslužuje status kandidata.
“Mislim da će ovaj izvještaj poslati jasnu poruku da EU neće dopustiti da BiH postane novo žarište krize”, rekao je on, naglasivši da postoji mogućnost destabilizacije, ne samo BiH nego i susjedstva.
Također je ukazao i na pitanje Milorada Dodika i “njegovih secesionističkih tendencija”.
Viola von Cramon-Taubadel iz Grupe “Zeleni” / Evropska slobodna alijansa (EFA) kazala je kako “‘Zeleni’ pozdravljaju sankcije protiv onih koji destabiliziraju situaciju u državi”.
Željana Zovko iz Kluba zastupnika Europske narodne stranke navela je kako je važan način da se uravnoteži situacija u BiH i da se uredno održe budući izbori.
“Specifičnosti konstitutivnih naroda se moraju uzeti u obzir. BiH je visoko osjetljiva zemlja. Dejtonski sporazum se mora poštovati. Tražim od ovog parlamenta da tako i postupi”, rekla je ona.
Thijs Reuten iz Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu je istakao da se posebno mora paziti na bilo kakvu naznaku negiranja genocida u BiH.
“Važno je da se mi kao parlament zalažemo upravo za to načelo – da ne možemo dopustiti da, niti sada niti u bilo kojim drugim vidovima uređenja BiH, iko može negirati genocid”, kazao je on.
Iz Evropske komisije su naveli da će predložiti da BiH dobije status kandidata kada država ispuni sve preduslove.
Rok za podnošenje amandmana na ovaj nacrt, prema predsjedniku Odbora McAllisteru, jeste 5. maj.
