Rusija pozvala na razgovor hrvatskog atašea zbog izvještaja o ‘plaćenicima’ u Ukrajini
This post is also available in: English
Screenshot videa Ruskog ministarstva odbrane. Foto: EPA-EFE/RUSSIAN DEFENCE MINISTRY PRESS SERVICE/HANDOUT HANDOUT EDITORIAL USE ONLY/NO SALES
Rusija je u četvrtak pozvala na razgovor hrvatskog vojnog atašea u Ministarstvo odbrane, izvijestili su hrvatski mediji, zbog navoda da je oko 200 hrvatskih plaćenika otišlo u Ukrajinu da se bori, izjavio je, kako se navodi, glasnogovornik ruskog Ministarstva odbrane Igor Konashenkov.
“Ukazali smo [atašeu] da znamo da oko 200 hrvatskih plaćenika dolazi u Ukrajinu,” navodno je izjavio Konashenkov.
Ruska novinska agencija Interfax napisala je: “Prošle je sedmice oko 200 plaćenika iz Hrvatske došlo u Ukrajinu i pridružilo se ukrajinskom nacionalističkom bataljonu u jugoistočnom dijelu zemlje.
“Vojni ataše obaviješten je o nelegalnim aktivnostima hrvatskog državljanina Denisa Šelera, koji je uzeo učešća u borbama na jugoistoku Ukrajine tokom 2015. godine, a sada sastavlja jedinice hrvatskih plaćenika za slanje u Ukrajinu,” dodao je Konashenkov.
N1 je izvijestila da je, kao odgovor Rusima, ataše napisao da ni Ministarstvo obrane Hrvatske, niti bilo koja druga državna institucija te zemlje, ima bilo kakve veze sa pojedincima koji bi mogli biti u Ukrajini, niti informacije o tim pojedincima.
Šeler, bivši vođa ultras grupe kluba Dinamo Zagreb – Bad Blue Boys, koji je svojevremeno proveo šest godina u ukrajinskom krajnje desničarskom bataljonu Azov, kazao je da su ruske tvrdnje “smiješne”.
“Ja sam mislio da su to ozbiljni ljudi. Na temelju kojih informacija on to govori? To su već potezi očajnika,” izjavio je Šeler za portal Index.
Šeler dalje navodi da sumnja kako bi se 200 Hrvata skupilo iz bilo kog razloga.
“Ne možete u Hrvatskoj skupiti 200 ljudi ni da prosvjeduju za veće plaće, a kamoli za šta drugo,” kazao je on.
Istraživanje BIRN-a iz 2019. godine pkazalo je da je tokom 2014. i 2015. Šeler bio među 20 ili 30 Hrvata koji su se borili u dobrovoljačkom krajnje desničarskom bataljonu Azov protiv pobunjenika podržanih od strane Rusije na istoku Ukrajine.
Prošlog vikenda nekoliko hrvatskih medija je izvijestilo o dobrovoljcima koji odlaze u Ukrajinu da se bore protiv Rusa, iako je ostalo nejasno da li se radi o plaćenicima.
“Ukrajina nam je pomogla 1991. godine, a pomogla nam je i nakon potresa u Zagrebu i Banovini. To je čin zbog kojeg idemo pomoći Ukrajincima u ratu,” izjavio je za Večernji list jedan dobrovoljac, aludirajući na hrvatski rad za neovisnost od Jugoslavije pod vodstvom Srba tokom 1990ih.
Premijer Andrej Plenković je u nedjelju izjavio da nema informacije da dobrovoljci ili plaćenici idu za Ukrajinu, te da informacije dobija samo iz medija.
Vlada nema udjela u tome, naveo je on.
“Svaki odlazak u Ukrajinu je akt pojedinaca i idu na osobnu odgovornost,” rekao je.
Balkanske zemlje su oštro podijeljene oko sukoba između Rusije i Ukrajine.
Srbi gaje duboku naklonost prema pravoslavnim Rusima, dok mnogi Hrvati podržavaju ukrajinski otpor dominaciji Moskve, bliskog saveznika Srbije.
Međutim, dobrovoljci definitivno odlaze u Ukrajinu iz nekih zemalja.
Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss kazala je prošle sedmice da suosjeća sa Britancima koji se pridružuju borbama u Ukrajini.
“Apsolutno, ako je to ono što žele,” kazala je ona. “To je nešto o čemu ljudi mogu sami odlučivati.”
Macer Gifford, koji je nekoliko godina proveo boreći se protiv ISIS-a u Siriji, pokrenuo je internetsku stranicu za potencijalne borce iz Velike Britanije.
Međutim, Ministarstvo vanjskih poslova Britanije podsjetilo je sve Britance da im savjetuje da ne putuju u Ukrajinu.
Ukrajina je ukinula zahtjeve za vize za strane dobrovoljce koji žele ući u zemlju i pridružiti se borbi protiv ruskih snaga, izvijestio je prošle sedmice Washington Post, nakon što je tokom vikenda predsjednik Volodymyr Zelensky oformio Međunarodnu legiju teritorijalne odbrane, te pozvao dobrovoljce da se “pridruže odbrani Ukrajine, Evrope i svijeta”.