Tuzlanski kanton pokreće provjeru imovine političara, ali se otpori nastavljaju

Skupština Tuzlanskog kantona. Foto: BIRN BiH

Skupština Tuzlanskog kantona je krajem decembra usvojila Prijedlog zakona o prijavljivanju, porijeklu i kontroli imovine izabranih dužnosnika, nositelja izvršnih funkcija i savjetnika, koji je zbog ranije predloženih amandmana izazvao i reakcije Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) te Transparency Internationala (TI) u BiH.

Ovaj zakon smatra se jednim od ključnih koraka prema transparentnosti i njim se utvrđuju obaveze nosilaca javnih funkcija u Tuzlanskom kantonu (TK) da prijave zatečenu imovinu i prihode, porijeklo i promjene imovine i prihoda, kao i poklone koje dobiju u toku obavljanja javne funkcije. Usvajanje zakona pratila je rasprava o amandmanima koje su prije samog usvajanja zakona uložili zastupnici Demokratske fronte (DF) u Kantonalnoj skupštini.

Dževad Hadžić, zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) u Skupštini, objašnjava da su se tri od deset amandmana DF-a odnosili na imovinu bližih srodnika i maloljetne djece ili djece roditelja koji ne žive zajedno, odnosno da se njihova imovina ne odnosi na ovaj zakon.

“Zbog toga je reagovala i Američka ambasada, a zakon je usvojen bez pomenutih amandmana”, kaže Hadžić.

Zastupnik DF-a Boris Krešić kaže da će stranka nastaviti da osporava zakonska rješenja.

“Mislim da ovaj zakon neće biti efikasan, a mi ćemo svakako uputiti apelaciju Ustavnom sudu BiH”, kaže on.

Ambasada SAD-a u BiH je ranije pozvala vlasti u Tuzlanskom kantonu da odbace amandmane na zakon.

“Pozivamo Skupštinu Tuzlanskog kantona da odbaci amandmane za izmjene zakona predložene u posljednjem trenutku, koje su u suprotnosti s najboljim međunarodnim praksama i koje bi samo služile slabljenju zakona i borbi protiv korupcije”, navedeno je na Twitter profilu Ambasade SAD-a prije glasanja o zakonu.

Usvajanju zakona u Tuzli prisustvovao je i Eric Larson, američki tužilac koji radi kao savjetnik u Uredu za borbu protiv korupcije u Kantonu Sarajevo (KS).

Upravo je formiranje Ureda za borbu protiv korupcije ključni cilj Vlade Tuzlanskog kantona, smatra Dževad Hadžić, koji navodi da je, uz osnivanje Ureda, izglasani zakon jedan od dva prioriteta koje je u svom ekspozeu prilikom imenovanja iznio i aktuelni premijer Vlade TK-a Kadrija Hodžić.

“Izglasali smo zakon i osnovali Ured za borbu protiv korupcije, i to je ključni uspjeh. Ured bi uskoro trebao početi s radom, a njegova uloga će svakako biti da se u svakom momentu može ispitati imovina svih političara i njihovih bližih srodnika. Dakle, on će sadržavati registar državnih službenika političara”, objašnjava Hadžić.

Kadrija Hodžić, premijer Tuzlanskog kantona. Foto: BIRN BiH

Predlagač neusvojenih amandmana Krešić smatra da su amandmani njegove stranke bili opravdani.

“Usvojenim zakonom nije jasno definisano šta raditi sa imovinom koja se vodi na djeci, maloljetnoj ili punoljetnoj. Šta u slučaju kada su roditelji djeteta razvedeni, pa drugi roditelj nije saglasan da se ime njegovog djeteta dovodi u vezu s provjerama”, kaže Krešić, za kojeg je pitanje i ko će određivati šta je srazmjerno a šta nesrazmjerno povećanje imovine.

Zbog ovih dilema, kaže on, od Ustavnog suda će tražiti izjašnjenje.

Dok pozdravljaju usvajanje zakona, iz Transparency Internationala u BiH, organizacije posvećene borbi protiv korupcije, podsjećaju da je osnovna uloga ovakvih propisa da se, kroz informacije o bliskim srodnicima, njihovim prihodima i imovini, identifikuje potencijalni sukoba interesa.

“Da su usvojeni predloženi amandmani, izgubio bi se smisao zakona i prikrivanje imovine preko bliskih srodnika bilo bi zaista očigledno moguće”, kaže Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparencyja u BiH.

Prema rješenjima usvojenim u Tuzlanskom kantonu, imovinu će morati prijaviti izabrani i imenovani dužnosnici na kantonalnom i lokalnom nivou, njihovi savjetnici te direktori, zamjenici i izvršni direktori uprava, javnih agencija, fondova i preduzeća čiji su osnivači Tuzlanski kanton ili lokalne zajednice.

Oni su dužni prijaviti vlasništvo nad imovinom, dionicama i udjelima u kompanijama te, između ostalog, i štednju u bankama.
Ključ uspjeha ovog zakona bit će Ured za borbu protiv korupcije, koji je u nastanku u Tuzlanskom kantonu, smatra Korajlić.

“Ukoliko se osigura nezavisan rad Ureda za borbu protiv korupcije, bez pritisaka Vlade i Skupštine Tuzlanskog kantona, onda bi ovaj zakon mobao biti koristan”, naglašava Korajlić.

Samo tri kantona na području Federacije BiH imaju slične zakone, i to je problem, smatra Korajlić, jer su, umjesto entitetskog, spušteni na kantonalne nivoe.

“Nacrt zakona o sukobu interesa, koji predviđa i kontrolu imovine izabranih zvaničnika, na entitetskom nivou postoji, ali nikad nije usvojen. Ovakvi zakoni nisu trebali biti donošeni na kantonalnim nivoima, a čak nisu ni usaglašeni detaljno između kantona. Smatram, ipak, da bi bilo efikasnije da postoji jedan entitetski zakon”, kaže Korajlić.

U Kantonu Sarajevo je Ured za borbu protiv korupcije javno na stranici objavio podatke o imovini nekoliko stotina nosilaca javnih funkcija.