Vijest

TI BiH: Primjena Zakona o slobodi pristupa informacijama nezadovoljavajuća, potrebno insistirati na transparentnosti

28. Septembra 2021.17:12
Procenat pristupa informacijama u institucijama Bosne i Hercegovine je nezadovoljavajući i problemi se uglavnom javljaju onda kada postoje određene indikacije zloupotrebe javnog položaja ili korupcije, rečeno je danas na okruglom stolu održanom u organizaciji Transparency Internationala u BiH, zbog čega bi se državni Zakon o slobodi pristupa informacijama trebao poboljšati.
Srđan Blagovčanin, TI BiH. Foto: BIRN BiH

Na okruglom stolu koji je održan u Sarajevu povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama, predstavljeni su, između ostalog, rezultati istraživanja TI-a BiH o praćenju primjene Zakona o slobodi pristupa informacijama u prvih devet mjeseci tekuće godine.

Istraživanje, kako je navedeno, prati transparentnost i javnost u radu javnih preduzeća, ministarstava na različitim nivoima vlasti, općina i pravosudnih organa, a od kojih su redom tražene informacije od javnog značaja.

Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora TI-a BiH, smatra da je procenat postupanja javnih organa u zakonskom roku zabrinjavajući.

“Pristup informacijama se kreće na nivou iznad 50 posto, to je nezadovoljavajući procenat pogotovo jer smo imali situaciju da je taj postotak bitno lošiji kada je u pitanju pravosuđe koje se bori sa zahtjevima građana i medija da učini svoj rad dodatno transparentnim. Imali smo priliku u proteklom periodu da vidimo veliki broj afera koje su se vezivale za rad pravosuđa i u tom svjetlu, čini mi se, trebamo dodatno insistirati na transparentnosti rada pravosuđa”, rekao je Blagovčanin.

Jedno od rješenja je bolji Zakon o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini.

“Prošlo je više od 20 godina otkako je BiH dobila zakone kojima se reguliše pristup informacijama. Ti zakoni su odigrali ključnu ulogu u demokratizaciji društva i borbi protiv krupcije. Ali nakon 20 godina potrebno je zakone inovirati, da se uvede obaveza proaktivnog objavljivanja informacija od strane svih javnih institucija, na način da se unaprijede mehanizmi nadzora”, naveo je Blagovčanin.

Kako je kazao, postoji još jako puno problema kada je u pitanju pristup informacijama i oni se javljaju, u pravilu, tamo i onda kada postoje određene indikacije na zloupotrebu javnog položaja ili korupciju.

Zamjenica šefa Delegacije Evropske unije u BiH Ekatarina Dordonova smatra da je neometan pristup informacijama jako bitan za rad novinara, posebno za one koji se bave istraživanjem, uključujući slučajeve korupcije.

Lejla Bičakčić, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), potvrdila je da je novinarima sve teže doći do informacije iako već 20 godina postoji zakon koji je na snazi.

“Izgleda da je implementacija zakona, umjesto da unaprijedi otvorenost institucija, dovela do toga da institucije izmišljaju različite razloge, u okviru zakonskog rješenja, da onemoguće pristup ili da ga maksimalno otežaju”, kazala je Bičakčić.

Kao i Blagovčanin, Bičakčić smatra da institucije treba da proaktivno objavljuju javne informacije.

“Na kraju, zapitajmo se ko je vlasnik informacije koja je u posjedu institucije. Građani su vlasnici informacije i imaju pravo da znaju šta institucije rade, koji novac troše i za koje svrhe”, zaključila je Bičakčić.

TI BiH proveo je ovo istraživanje u tri dijela. Prvo istraživanje se odnosilo na prikupljanje informacija o poslovanju javnih preduzeća, drugo se odnosilo na ministarstva na svim nivoima vlasti, a treće se ticalo monitoringa suđenja u predmetima korupcije.

Statistički prikaz postupanja javnih organa u sva tri istraživanja govori da je u zakonskom roku odgovoreno u 55,5 posto slučajeva ili u 321 slučaju od ukupno 578 podnesenih zahtjeva. U 24,5 posto slučajeva postupanja su se desila nakon isteka zakonskog roka. U 21,1 posto slučajeva upućena je žalba zbog “šutnje uprave”, a u 5,8 posto slučajeva upućene su žalbe zbog odluke organa. Nešto više od jedan posto podnesenih zahtjeva pretvorilo se u upravne sporove.

Kada je u pitanju transparentnost sudova, na okruglom stolu je istaknuto kako je Kantonalni sud u Sarajevu zahtijevao dodatni rok zbog većeg broja upućenih zahtjeva, a zabrinjavajuća je praksa Kantonalnog suda u Tuzli, koji nije odgovorio ni na jedan zahtjev i po izjavljenim urgencijama.

“Pojedini sudovi, kao što je Kantonalni sud u Bihaću, Osnovni sud u Banjoj Luci i Sud BiH, demonstrirali si zavidnu transparentnost i ažurnost u radu dostavljajući pravovremene i potpune informacije”, rečeno je iz TI-a BiH.

    Irvin Pekmez