ICCT: EU zaostaje u suočavanju s krajnjom desnicom
Ilustracija Foto: EPA-EFE/PATRICK SEEGER
Autorice publikacije “Nacionalna strategija SAD-a za borbu protiv domaćeg terorizma kao model za EU” Eviane Leidig i Charlie van Mieghem istakle su kako je Evropska komisija u decembru 2020. godine utvrdila agendu EU-a za borbu protiv terorizma u kojoj se vrlo malo konkretno spominje i rješava krajnje desničarska prijetnja. Isto se odnosi i na druge dokumente EU o borbi protiv terorizma, navodi se u publikaciji. To je u potpunoj suprotnosti, kako pojašnjavaju, sa objavljivanjem Nacionalne strategije SAD-a za borbu protiv domaćeg terorizma u junu 2021. godine.
“Ovaj dokument posebno se bavi domaćim terorizmom, fokusirajući se na krajnju desnicu, kao historijsku i razvojnu prijetnju s kojom se treba pozabaviti, dok štiti građanske slobode i prava američkog naroda. Strategija je inovativna jer je to prva američka protuteroristička strategija koja se posebno fokusira na domaći terorizam”, navodi se u publikaciji, u kojoj se također naglašava da ova strategija ipak ima svojih mana.
Leidig i Van Mieghem ističu kako EU može izvući pouke iz sveobuhvatnog pristupa SAD-a u predviđanju i sprečavanju terorizma krajnje desnice, kao i u zaštiti i izgradnji otpornosti u društvu, ali su identificirale i područja iz politike EU koja bi mogla koristiti američkoj strategiji.
Njihove preporuke odnose se na posebne brige u vezi sa razmjenom informacija, naporima u prevenciji, te primjenom i izgradnjom otpornosti.
“Strategija EU za borbu protiv terorizma trebala bi eksplicitno uključivati ekstremnu desnicu kao trenutnu i novu prijetnju u njenom okviru. Dok bi islamistički terorizam trebao i dalje ostati na agendi za borbu protiv terorizma, EU zaostaje u priznavanju i razvoju mjera za posebno suočavanje sa usponom krajnje desnice”, navodi se u publikaciji.
Autorice publikacije su upozorile “da se ne koristi lažna dihotomija između domaćeg i stranog terorizma s obzirom na savremeni transnacionalni karakter krajnje desnice”, te preporučuju umjesto toga da koncepti zasnovani na ideologiji jesu analitički korisniji i mogu imati za posljedicu praktične implikacije za intervencije.
“Procjena prijetnji na osnovu motiva, a ne nacionalnih granica može potencijalno potaknuti bolju raspodjelu sredstava i međuagencijsku saradnju, uključujući strane saveznike, kako bi se suprotstavili ovim novim transnacionalnim prijetnjama”, navode Leidig i Van Mieghem.
U publikaciji se fokus stavlja i na rodnu dimenziju, jer Strategija SAD-a navodi da bi žene i djevojke, kao i LGBTQI+ pojedinci mogli biti žrtve krajnje desničarskog nasilja u domaćem terorizmu. Rodna perspektiva trebala bi biti detaljno razmotrena i ugrađena u oba okvira, smatraju autorice.
“Naša primarna preporuka za strategije SAD-a i EU je usvajanje pravnih i tužilačkih mjera kao odgovor na savremenu prijetnju desničarskog ekstremizma, umjesto da se isključivo oslanjaju na postojeće alate dizajnirane za suzbijanje islamističkog terorizma”, navode Leidig i Van Mieghem, te preporučuju smjernice koje štite privatnost zasnovanu na ljudskim pravima i vladavini zakona.
Zaštita javne sigurnosti ne bi trebala ići na račun zaštite od potencijalne zloupotrebe prekoračenja reformi tužilaštva i zakonodavstva, uprkos različitim pravnim sistemima u SAD-u i EU, stoji u publikaciji.
Također jedna od preporuka za EU, ali i SAD, jeste da se razvije dugoročni odgovor izvan upravljanja rizicima i uključe sveobuhvatniji društveni, kulturni i politički aspekti otpornosti.
“Preduzimanje ovih ključnih koraka pomoći će u obnovi povjerenja javnosti i legitimiteta prema nacionalnom i EU upravljanju, posebno tokom pandemije COVID-19, koju su iskoristili krajnje desničarski ekstremisti za regrutiranje i radikalizaciju pristalica, kako je napomenuto i u najnovijem pregledu UN-ove Globalne strategije za borbu protiv terorizma”, istaknuto je u publikaciji.
