Subota, 5 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.


Ilustracija Foto: EPA-EFE/PATRICK SEEGER

Autorice publikacije “Nacionalna strategija SAD-a za borbu protiv domaćeg terorizma kao model za EU” Eviane Leidig i Charlie van Mieghem istakle su kako je Evropska komisija u decembru 2020. godine utvrdila agendu EU-a za borbu protiv terorizma u kojoj se vrlo malo konkretno spominje i rješava krajnje desničarska prijetnja. Isto se odnosi i na druge dokumente EU o borbi protiv terorizma, navodi se u publikaciji. To je u potpunoj suprotnosti, kako pojašnjavaju, sa objavljivanjem Nacionalne strategije SAD-a za borbu protiv domaćeg terorizma u junu 2021. godine.

“Ovaj dokument posebno se bavi domaćim terorizmom, fokusirajući se na krajnju desnicu, kao historijsku i razvojnu prijetnju s kojom se treba pozabaviti, dok štiti građanske slobode i prava američkog naroda. Strategija je inovativna jer je to prva američka protuteroristička strategija koja se posebno fokusira na domaći terorizam”, navodi se u publikaciji, u kojoj se također naglašava da ova strategija ipak ima svojih mana.

Leidig i Van Mieghem ističu kako EU može izvući pouke iz sveobuhvatnog pristupa SAD-a u predviđanju i sprečavanju terorizma krajnje desnice, kao i u zaštiti i izgradnji otpornosti u društvu, ali su identificirale i područja iz politike EU koja bi mogla koristiti američkoj strategiji.

Njihove preporuke odnose se na posebne brige u vezi sa razmjenom informacija, naporima u prevenciji, te primjenom i izgradnjom otpornosti.

“Strategija EU za borbu protiv terorizma trebala bi eksplicitno uključivati ekstremnu desnicu kao trenutnu i novu prijetnju u njenom okviru. Dok bi islamistički terorizam trebao i dalje ostati na agendi za borbu protiv terorizma, EU zaostaje u priznavanju i razvoju mjera za posebno suočavanje sa usponom krajnje desnice”, navodi se u publikaciji.

Autorice publikacije su upozorile “da se ne koristi lažna dihotomija između domaćeg i stranog terorizma s obzirom na savremeni transnacionalni karakter krajnje desnice”, te preporučuju umjesto toga da koncepti zasnovani na ideologiji jesu analitički korisniji i mogu imati za posljedicu praktične implikacije za intervencije.

“Procjena prijetnji na osnovu motiva, a ne nacionalnih granica može potencijalno potaknuti bolju raspodjelu sredstava i međuagencijsku saradnju, uključujući strane saveznike, kako bi se suprotstavili ovim novim transnacionalnim prijetnjama”, navode Leidig i Van Mieghem.

U publikaciji se fokus stavlja i na rodnu dimenziju, jer Strategija SAD-a navodi da bi žene i djevojke, kao i LGBTQI+ pojedinci mogli biti žrtve krajnje desničarskog nasilja u domaćem terorizmu. Rodna perspektiva trebala bi biti detaljno razmotrena i ugrađena u oba okvira, smatraju autorice.

“Naša primarna preporuka za strategije SAD-a i EU je usvajanje pravnih i tužilačkih mjera kao odgovor na savremenu prijetnju desničarskog ekstremizma, umjesto da se isključivo oslanjaju na postojeće alate dizajnirane za suzbijanje islamističkog terorizma”, navode Leidig i Van Mieghem, te preporučuju smjernice koje štite privatnost zasnovanu na ljudskim pravima i vladavini zakona.

Zaštita javne sigurnosti ne bi trebala ići na račun zaštite od potencijalne zloupotrebe prekoračenja reformi tužilaštva i zakonodavstva, uprkos različitim pravnim sistemima u SAD-u i EU, stoji u publikaciji.

Također jedna od preporuka za EU, ali i SAD, jeste da se razvije dugoročni odgovor izvan upravljanja rizicima i uključe sveobuhvatniji društveni, kulturni i politički aspekti otpornosti.

“Preduzimanje ovih ključnih koraka pomoći će u obnovi povjerenja javnosti i legitimiteta prema nacionalnom i EU upravljanju, posebno tokom pandemije COVID-19, koju su iskoristili krajnje desničarski ekstremisti za regrutiranje i radikalizaciju pristalica, kako je napomenuto i u najnovijem pregledu UN-ove Globalne strategije za borbu protiv terorizma”, istaknuto je u publikaciji.

 

Najčitanije
Saznajte više
U Bratuncu obilježena 33. godišnjica zločina
U Bratuncu je u subotu obilježena 33. godišnjica zločina čemu su prisustvovali predsjednik Republike Srpske i brojni ministri iz entitetske Vlade kao i Ana Brnabić, predsjednica Narodne skupštine Republike Srbije.
Dodiku ukinut pritvor nakon što se pojavio na saslušanju u Tužilaštvu BiH
Milorad Dodik u petak se dobrovoljno prijavio u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u pratnji advokata da bi bio ispitan kao osumnjičeni za napad na ustavni poredak nakon čega mu je ukinut jednomjesečni pritvor koji mu je ranije bio određen jer se nije odazvao pozivu na saslušanje, objavljeno je u zajedničkom saopštenju Državnog tužilaštva i Suda.
Naredne sedmice počinje WARM festival
Potvrđena optužnica za zločine u Banovićima