Analiza

Može li VSTV komunikacijsku strategiju učiniti obaveznom a pravosuđe transparentnijim

Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV). Foto: BIRN BiH

Može li VSTV komunikacijsku strategiju učiniti obaveznom a pravosuđe transparentnijim

18. Avgusta 2021.15:47
18. Avgusta 2021.15:47
Kao rezultat šestogodišnjeg procesa, Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) do kraja godine bi trebalo usvojiti komunikacijsku strategiju. Dok Vijeće razmatra komentare na nacrt ovog dokumenta, stručnjaci upozoravaju da bi napori mogli biti poništeni ako se on ne učini obaveznim za sudove i tužilaštva.

Nakon što je usvojilo Nacrt komunikacijske strategije čiji je cilj da se postigne puna transparentnost i unaprijedi povjerenje javnosti, iz VSTV-a su naveli kako nisu predvidjeli da ovaj dokument bude obavezujući za pravosudne institucije. To se desilo i sa Smjernicama za izvještavanje o sudskim postupcima koje su nedavno dostavljene sudovima.

Sagovornici BIRN-a BiH kažu kako takva praksa ostavlja nivo transparentnosti na volju rukovodiocima pravosudnih institucija.

“Mislim da je najveći problem u komunikacijskoj strategiji i smjernicama to što one nisu obavezujuće”, kaže istraživačica u “Mediacentru Sarajevo” Anida Sokol, koja je analizirala transparentnost pravosudnih institucija tokom pandemije.

“Imali smo i prije smjernice koje su donesene 2014., postoje niz godina, ali one nisu promijenile način komunikacije i nisu poboljšale transparentnost pravosudnih institucija”, kaže Sokol.

VSTV Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV). Foto: BIRN BiH

VSTV tek treba da raspravlja o finalnom tekstu dokumenta nakon što je do 15. augusta ove godine prikupljao komentare i prijedloge na Nacrt komunikacijske strategije.

U ovom Nacrtu za period od 2021. do 2025. godine se navodi da je transparentnost pravosuđa neophodan uslov izgradnje povjerenja javnosti u njegov rad.

Kako je navedeno, javnost mora biti u mogućnosti da pristupi tačnim, provjerenim, ažurnim i razumljivim informacijama o radu i funkcionisanju pravosuđa, koje trebaju biti legislativno i institucionalno zagarantovane.

“Njen cilj je da definiše okvir interne komunikacije unutar institucije VSTV-a BiH, te kreira mehanizme disperzije ovlaštenja za komuniciranje s javnošću putem medija, kao temelja decentralizacije komunikacije bosanskohercegovačkog pravosuđa s javnošću, kao i da stvori preduslove za unaprjeđenje kapaciteta za krizno komuniciranje”, stoji u strategiji.

Slobodna primjena strategije, bez obaveza

Sanela Gorušanović-Butigan Sanela Gorušanović-Butigan. Foto: BIRN BiH

Kada je usvojen Nacrt, šefica kabineta VSTV-a Marjana Popović je pojasnila da će strategija biti neobavezujuća, odnosno u formi smjernica, jer, kako je rekla, u nadležnosti Vijeća nije propisano da izdaje instrukcije za istupanje nosilaca pravosudnih funkcija u javnosti.

“Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (…) nema nadležnost, u skladu sa Zakonom o VSTV-u BiH, da propisuje način komunikacije pravosudnih institucija s javnošću, ali je poduzelo brojne aktivnosti na unaprijeđenju komunikacije sudova i tužiteljstava s građanima i medijima, uz konstataciju da, kada je riječ o dijelu sudova i tužiteljstava, naši napori nisu imali adekvatan rezultat”, priznaje potpredsjednica Vijeća Sanela Gorušanović-Butigan.

Ona dodaje da način na koji je pripremljen Nacrt može poslužiti svim pravosudnim institucijama da pripreme vlastite strategije za odnose s javnošću ili da koriste dokument VSTV-a. U želji da dobiju preporuke novinara i profesionalne zajednice, Vijeće je ostavilo dva mjeseca za komentare i sugestije, ali, kako kaže Butigan, u prvih mjesec dana nisu primili niti jedan takav dopis.

Bez obzira što dokumenti i smjernice koje VSTV dostavi pravosudnim institucijama nemaju karakter instrukcije, Gorušanović-Butigan se nada da će ih glavni tužioci i predsjednici sudova koristiti.

“Oni nemaju obavezu da izvještavaju o realizaciji smjernica, ali, šire gledano, ne bi se trebali dovoditi u situaciju da im se eventualno spočitava odgovornost jer nisu poštovali smjernice koje su im upućene od strane VSTV-a BiH”, kaže ona.

Arben Murtezić, direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca FBiH. Foto: BIRN BiH

Arben Murtezić, direktor Centra za edukaciju sudija i tužitelja u Federaciji, kaže da to što smjernice i strategije nisu obavezujuće ne znači da će Strategija biti manje značajna. Svaki akt VSTV-a prema sudovima i tužilaštvima se “uglavnom primjenjuje”, kaže on.

“Ovo je ono što su oni mogli uraditi. Mislim da treba sačekati, da vidimo da li postoje značajne razlike između sudova i tužilaštava. Svaki rukovodilac suda i tužilaštva, po prirodi stvari, trudi se da što više slijedi instrukciju VSTV-a, jer će ih pitati šta su uradili za određenu strategiju. Bez obzira što nema nikakve sankcije direktne, nijedan dokument nije nevažan”, kaže Murtezić.

Sokol napominje da je u brojnim istraživanjima zaključeno da način komuniciranja pravosudnih institucija s medijima ovisi ponajviše o stručnosti i entuzijazmu osoba koje su zaposlene u ovim institucijama, prvenstveno glasnogovornika. Ona dodaje kako je Nacrt komunikacijske strategije uopćen, navodeći primjer da se u njoj govori o ulozi društvenih mreža, koliko su značajne, ali ne precizira se na koji način da se koriste.

Do sada su se samo rijetki nosioci pravosudnih funkcija odlučivali istupati na društvenim mrežama. Pravosudne institucije također imaju različite prakse kod istupanja sudija ili tužilaca u medijima.

Strategija navodi da nosioci pravosudnih funkcija trebaju biti prisutni na društvenim mrežama, pri tome imajući u vidu dignitet funkcije koju obavljaju, te moraju ispunjavati takozvane Bangalorske principe sudskog  ponašanja koji se odnose na nezavisnost, nepristranost, integritet, etičnost, jednakost, dostojanstvo i kompetencije.

Strategija navodi da je VSTV osigurao prevod smjernica za korištenje društvenih mreža koje je pripremila Globalna mreža pravosudnog integriteta. Strategija VSTV-a u dijelu o društvenim mrežama oslanja se na ovaj dokument te navodi da će on predstavljati osnovu za izradu budućih smjernica za upravljanje društvenim mrežama.

Zabrane komuniciranja i zatvorenost

Tužilaštvo BiH. Foto: BIRN BiH

BIRN BiH je ranije pisao kako je državnim tužiocima onemogućeno da razgovaraju s novinarima i daju intervjue ili organiziraju konferencije za novinare. Novinari često imaju problem da dođu, osim do državnih, i do drugih tužilaca ili sudija.

“Mislim da je to jedan od problema i to bi trebalo biti tačno precizirano u Komunikacijskoj strategiji – uloga svakog nosioca pravosudne funkcije u pravosudnim institucijama”, navodi Sokol.

VSTV u Strategiji tek nagovještava moguća rješenja ovog problema tako što će “nastojati da podstakne predsjednike sudova i glavne tužioce da uspostave kontinuiranu komunikaciju s novinarima, kako bi se ‘relaksirala’ postojeća atmosfera i kreirao veći stepen međusobnog razumijevanja, uvažavanja i saradnje, što će, dugoročno, u velikoj mjeri uticati na reputaciju cjelokupnog pravosudnog sistema”.

VSTV također planira pripremiti set praktičnih alata za komunikaciju putem medija.

Kao novinu, Strategija navodi da će se razmotriti uvođenje novog instituta u pravosuđu u sferi komunikacije s medijima kroz sudije ili tužioce za saradnju s medijima.

“Imenovani nosilac pravosudne funkcije za medije bi djelovao kao ‘glasnogovornik’ za medije u specifičnim slučajevima. Ovaj predstavnik pravosuđa za medije ne bi mogao istupati na način da iznosi detalje konkretnih predmeta. Njegova uloga bi bila da novinarima bude na raspolaganju po pitanju svih procedura sudskog/tužilačkog postupka”, navodi se u Strategiji.

Gorušanović-Butigan kaže kako glavni tužilac ima mogućnost da uredi način kako će tužioci istupati u medijima.

“Svakako sam mišljenja da sve pravosudne institucije trebaju biti što otvorenije za javnost i, kada je god moguće, trebaju objavljivati što više informacija o svom radu kako se ne bi kreirale neosnovane sumnje u rad pravosudnih institucija i kako bi se otvorenošću spram javnosti unaprijedilo povjerenje u rad sudova i tužiteljstava”, kaže ona.

Komunikacijska strategija se u ovom dijelu Nacrta poziva i na Vodič za komunikaciju s medijima i javnošću Evropske komisije za efikasnost pravde (CEPEJ), koji je usvojen 2018. godine.

U ovom Vodiču se, između ostalog, navodi da je transparentnost od vitalnog značaja za efikasno funkcioniranje pravosudnog sistema, jer osnažuje sudove i tužilaštva a istovremeno promovira pozitivnu sliku.

Vodič, u dijelu komunikacijske strategije, navodi da bi se kroz komunikaciju trebala informisati javnost, ne samo o postupcima koji se vode već i o pravosudnim aktivnostima, kao i da se uzmu u obzir sva dostupna sredstva komunikacije.

“U krivičnim predmetima od određene važnosti, u nekim zemljama je uobičajeno da novinari imaju pristup optužnicama na zahtjev. To im omogućava da razlikuju ono što bi u masi postupaka moglo biti od interesa za javnost, a zatim, ako je potrebno, da se pripreme za suđenje”, stoji u Vodiču.

Tužilaštva u BiH imaju različite prakse objave optužnica. Manji dio tužilaštava objavljuje sve optužnice bez anonimizacije. Državno tužilaštvo ne objavljuje na svojoj stranici optužnice, a novinari BIRN-a BiH imali su različita iskustva u dobijanju optužnica na zahtjev. Na nekoliko je Tužilaštvo BiH pozitivno odgovorilo i dostavilo optužnicu, ali je većinu zahtjeva odbilo.

Komunikacijska strategija ne rješava ovaj problem niti razmatra potrebu o objavljivanju optužnica.

Različito tumačenje smjernica i strategija

Admir Arnautović, glasnogovornik Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona. Foto: BIRN BiH

Admir Arnautović, glasnogovornik Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona, kaže da bi Komunikacijska strategija u svakom slučaju trebala doprinijeti transparentnosti sudskih i tužilačkih institucija u BiH.

Kaže da jedan dio tužilaštava već ima svoje komunikacijske strategije, i mišljenja je da će se ova strategija više fokusirati na same sudove koji u posljednjih nekoliko godina nisu imali strategije.

“Ako se radi o strategiji, vrlo je važno da ona na neki način bude obavezujuća za sudove i tužilaštva jer smo imali ranije priliku da određene smjernice i akti koji nisu obavezujući da se tumače različito od institucije do institucije i da nije ista primjena”, mišljenja je Arnautović.

Predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija je u nedavnom intervjuu za BIRN BiH rekao kako sada Tužilaštvo u fazi istrage može dati informacije koje želi i za koje smatra da neće ometati tok istrage.

“Nadam se da ćemo najkasnije do kraja ove godine usvojiti komunikacijsku strategiju. Na taj način trebali bi se dodatno otvoriti, biti transparentniji prema svim ciljnim grupama”, kazao je Lagumdžija, dodavši da mnoge pravosudne institucije i sada objavljuju svoje odluke.

Arnautović navodi da će primjena smjernica, strategija i drugih akata zavisiti od rukovodilaca pravosudnih institucija – predsjednika sudova i glavnih tužilaca.

“Ukoliko postoji visoka svijest kod rukovodilaca institucija da je transparentnost izuzetno važna, mislim da će se to prihvatiti kao takvo i da će doći do poboljšanja primjene i komunikacijske aktivnosti u svim institucijama”, dodaje Arnautović.

Sokol kaže da u pravosudnim institucijama postoje primjeri dobrih glasnogovornika, koji primjenjuju smjernice, ali s druge strane imamo institucije koje su zatvorene, a novinari se, kako navodi, najviše žale na Tužilaštvo BiH i pojedina druga tužilaštva.

“Što govori da, bez obzira što su i prije postojale te smjernice, na kraju nisu uticale jednako na sve pravosudne institucije”, dodaje Sokol.

Smjernice za izvještavanje – samo za sudove

VSTV je nedavno usvojilo Smjernice za izvještavanje o sudskim postupcima, koje su namijenjene za sudove. Ni ove smjernice nisu obavezujuće.

Potpredsjednica VSTV-a Gorušanović-Butigan kaže da su Smjernice zamišljene kao upućujući dokument namijenjen sudovima kako bi se uticalo na kreiranje ujednačene prakse u pružanju informacija u sudskim postupcima.

“Njihov cilj je da, na jednostavan i sistematičan način, sudovima u BiH pruže ključne preporuke za ažurno, sveobuhvatno, istinito i kontinuirano izvještavanje javnosti o sudskim postupcima, s akcentom na one za koje je javnost posebno zainteresovana”, kaže Gorušanović-Butigan.

Na upit BIRN-a BiH hoće li raditi smjernice za tužilaštva, VSTV je odgovorio da su poduzeli niz aktivnosti koje se odnose na segment odnosa s javnošću tužilaštava.

Nedostaci u transparentnosti domaćeg pravosuđa bili su jedan od fokusa Peer Review preporuka, te Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, kao i Analitičkog izvještaja uz mišljenje Evropske komisije.

“Potrebna je i ravnomjernija raspodjela kadrovskih resursa u pravosuđu i bolja transparentnost pravosuđa kroz bolju interakciju s medijima i društvom”, navedeno je u Analitičkom mišljenju od 2019. godine.

U smjernicama za sudove se navodi da se toplo preporučuje da sudovi uspostave partnerski odnos s medijima i nevladinim organizacijama koje nadgledaju rad pravosuđa te se preporučuje da sudovi posvete posebnu pažnju segmentima obuke koji se odnose na krizno komuniciranje i poboljšanje kontinuiteta komunikacije.

“Mislim da će to biti samo jedno slovo na papiru. Da će reći – evo, donijeli smo strategiju, uradili smo odličnu stvar, želimo transparentnost, ali na kraju neće doprinijeti”, kaže Sokol i dodaje kako je potrebno sada raditi na promoviranju strategije i na edukaciji.

“Sama činjenica što je ne moraju primjenivati jeste problematična. Razumijem zašto nisu obavezujuće, ali mislim da bi trebale biti. Ukoliko nisu obavezujuće, na kraju ne povećavaju transparentnost pravosudnih institucija”, zaključuje Sokol.

VSTV još uvijek nije objavio kada će raspravljati o konačnom tekstu Komunikacijske strategije.

Tekst je nastao u okviru projekta „Transparentnošću protiv korupcije u pravosuđu” uz finansijsku podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), i predstavlja dio šireg projekta “Podrška građanima u borbi protiv korupcije”, koga implementiraju Centri civilnih inicijativa, kao vodeći partner. Sadražaj teksta je isključiva odgovornost BIRN-a BiH i ne mora nužno odražavati stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.

Emina Dizdarević