Koštana bolnica, Stolac Izvor: BIRN BiH
Predsjednik Udruženja logoraša općine Stolac Amer Đulić navodi da je 4. augusta 1993. godine Stolac ostao bez 8.000 stanovnika. Kako kaže, 3.000 ljudi zatvoreno je u logore, dok je 5.000 protjerano u pravcu Blagaja.
“Ono što je nama bitno – da je godinu dana ranije, isto u ljetnom periodu, Stolac ostao još bez 3.000 stanovnika. To su građani srpske nacionalnosti koji su 1992. godine protjerani iz toga grada. U tom momentu, 4. augusta 1993. godine, Stolac je ostao bez 11.000 svojih stanovnika”, kaže Đulić.
Logor “Koštana bolnica” bio je u funkciji od maja do oktobra 1993. godine, a kako priča Đulić, koji je i sam bio zatvoren u ovom logoru, zarobljenici su bili izloženi svakodnevnom maltretiranju.
On kaže da se, 28 godina poslije dešavanja u ovom objektu, preživjeli i porodice žrtava vraćaju i uporni su da istraju u pričanju istine o “Koštanoj bolnici”. Dodaje da bivši logoraši umiru, ali da preživjeli i dalje nastoje obilježavati ovaj datum.
“I danas smo tu ispred ‘Koštane bolnice’, danas se sjećamo i to pričamo”, naglašava Đulić.
Preživjeli se moraju boriti da se ne zaborave događaji u ovom objektu, jer nove generacije neće iz udžbenika naučiti stvarnu istinu, a djeca ubijenih neće znati kako su im roditelji stradali “zato jer to nigdje neće pisati”, kaže Đulić.
Prema njegovim riječima, mještanima Stoca ostaje da se bore i rade, da grade suživot i žive sa svojim komšijama.
“Naše komšije su i Hrvati i Srbi, mi ćemo uvijek živjeti s njima. Ja sam ponosan sa svojom državom što je takva i sa svojim gradom, ali zločincima nije mjesto u našem društvu”, kaže Đulić.
Ali, kako dodaje, smeta mu što će predsjednik Hrvatske Zoran Milanović dodijeliti visoka odlikovanja Vojnoj policiji Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i jedinici “Ludvig Pavlović”.
“Ono što nas boli – mi se danas sjećamo, mi danas dođemo pred objekat ‘Koštanu bolnicu’, koja je bila sjedište Vojne policije HVO-a u periodu rata, Vojne policije koju danas predsjednik Republike Hrvatske odlikuje najvećim ordenom, koji time dokazuje da ne poštuje presude Međunarodnog suda u Haagu, i udara, zabija nož u leđa svima nama logorašima”, kaže Đulić.
Pred Sudom BiH sudilo se bivšim pripadnicima HVO-a Vidu i Josipu Krešiću, kojima se na teret stavljalo da su psihički i fizički maltretirali civile koji su bili zatvoreni u “Koštanoj bolnici” u Stocu u ljeto 1993. godine. Josip Krešić preminuo je prošle godine, dok je Vide Krešić oslobođen optužbe.
Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine ove godine je potvrdilo prvostepenu presudu kojom je Mile Pažin osuđen na godinu i po zatvora za nečovječno postupanje prema bošnjačkom civilu na području Stoca 1993. godine. On je proglašen krivim da je, kao pripadnik HVO-a i zapovjednik Civilne zaštite u Stocu, nečovječno postupao prema civilu u Kaplan Mahali.
Istom presudom Pažin je, u nedostatku dokaza, oslobođen za pet tačaka optužnice, odnosno da je odvodio i nezakonito zatvarao civile, potom za udaranje dvojice civila, kao i da je rukovodio i vršio nadzor nad zatočeničkim objektima u školi, vaspitno-popravnom domu i privatnim kućama na području Stoca.
S Pažinom i Krešićima su ranije bili optuženi i Mirko Raguž i Ivica Marković, ali su zbog smrti postupci u odnosu na njih obustavljeni.
Haški tribunal je u novembru 2017. pravosnažno osudio Jadranka Prlića i petoricu bivših funkcionera Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora, između ostalog i za zločine počinjene u “Koštanoj bolnici”.
Prlić, bivši predsjednik Vlade Herceg-Bosne, osuđen je na 25 godina zatvora, dok su po 20 godina dobili nekadašnji ministar odbrane Bruno Stojić te bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković. Bivši komandant Vojne policije i ministar MUP-a Valentin Ćorić je osuđen na 16 godina, a predsjednik komisije za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na deset godina zatvora.
