Petak, 21 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.


Društvene mreže. Foto: Ilustracija

Istraživači Centra (Center for Countering Digital Hate), prema izvještaju, koristili su mogućnost prijave objava na društvenim mrežama u više od 700 primjera antisemitizma na društvenim mrežama.

“Objave koje smo prijavili u svrhu ove analize imale su više od 7,3 miliona pregleda”, navodi se u izvještaju Centra za borbu protiv digitalne mržnje, neprofitne organizacija iz Velike Britanije koja se bavi temama govora mržnje i dezinformacijama u online prostoru.

“Svaka od objava koju su naši istraživači jasno identificirali i označili zbog antisemitske mržnje, prekršila je postojeća pravila platforme”, navode u izvještaju.

Instagram, TikTok i Twitter su, kako se navodi u izvještaju, dopuštali hashtagove koji su se koristili za antisemitski sadržaj.

“Postoji 447 objava, koje su analizirane u ovom izvještaju, a koje su se koristile hashtagovima kako bi objavljivale antisemitski sadržaj”, ističu istraživači u izvještaju.

Facebook je društvena platforma koja je odreagovala na najmanji procenat prijavljenog sadržaja u poređenju sa ostalim platformama, navodi se u izvještaju. Od 129 objava, koje su prijavili istraživači iz Centra, Facebook je odreagovao na 14 objava.

Instagram je, od 277 prijavljenih objava, odreagovao na 52, odnosno 18,8 posto, te je samim tim i platforma koja je odreagovala na najveći broj prijava, navodi se u izvještaju.

Koristeći se posebnom metodologijom, Centar je u periodu od šest sedmica locirao 714 objava na društvenim mrežama koje su u sebi sadržavale govor mržnje, a potom te objave i prijavili.

Imran Ahmed, izvršni direktor CCDH-a, rekao je za The Guardian da su mediji, postali “siguran prostor za rasiste” i za normalizaciju “retorike mržnje bez straha od posljedica”.

“Zbog toga društvene mreže postaju sve nesigurnije mjesto za Jevreje, kao i za žene, tamnopute ljude, muslimane, LGBT populaciju i za mnoge ostale grupe.

Kako se dalje navodi u izvještaju, navedene platforme nisu odreagovale na 89 posto prijavljenih antisemitskih teorija zavjera na društvenim mrežama. Teorije zavjera na koje platforme nisu odreagovale, između ostalog, odnose se na Georgea Sorosa, porodicu Rothschild i uključenost Jevreja u koronavirus i vakcine.

Pet najvećih društvenih platformi nije odreagovalo na tri četvrtine objava koje su sadržavale ekstremističku mržnju usmjerenu protiv Jevreja. Kako se navodi u izvještaju, objave su se konkretno odnosile na negiranje holokausta, pozivanje na nasilje nad Jevrejima, rasističke karikature jevrejskog naroda, te nacistički i neonacistički sadržaj.

Reagujući na nalaze izvještaja, društvene mreže Facebook, Twitter, TikTok i YouTube su za The Guardian navele kako su napravile napredak u sprečavanju antisemitizma, ali da ti napori moraju biti stalni te kako osuđuju bilo kakav govor mržnje.

Centar za borbu protiv digitalne mržnje navodi u svom izvještaju i nekoliko preporuka u svrhu smanjenja govora mržnje, a koje podrazumijevaju uklanjanje grupa na društvenim mrežama koje su posvećene antisemitizmu, uklanjanje antisemitskih hashtagova i zatvaranje računa koji vrijeđaju Jevreje na rasnoj osnovi.

Osim toga, smatraju da bi zakonodavci trebali osigurati postojanje finansijske destimulacije za toleranciju mržnje, te da bi platforme trebale zaposliti, obučiti i podržati moderatore za uklanjanje mržnje.

Povezane vijesti
Saznajte više
Troškovi posredovanja za razvod brakova prisiljavaju žene na povratak u nasilne zajednice
Zbog neujednačene prakse i naplaćivanja posredovanja prilikom zahtjeva za razvod, što za posljedicu ima i nemogućnost napuštanja nasilnih bračnih zajednica, Centar ženskih prava Zenica podnio je Federalnom ministarstvu pravde inicijativu za izmjenu Porodičnog zakona.
Tužilaštvo traži ponovno suđenje Mustafi Vrapcu
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u žalbi zatražilo ukidanje prvostepene presude kojom je odbijena optužnica da je Mustafa Vrabac, nekadašnji zaposlenik ove institucije, krivotvorio službene isprave, te primio nagradu ili drugi oblik koristi za trgovinu uticajem.
Pudar: Optuženi imao potrebnu dokumentaciju za isplatu novca
Najavljeno svjedočenje Miletić u tužbi protiv BiH