Problemi javne uprave: Mali broj državnih službenika vjeruje da bi bili zaštićeni kao “zviždači”

Predstavljanje izvještaja Foto: BIRN BiH

Vanjskopolitička inicijativa BiH (VPI) je u Sarajevu predstavila monitoring izvještaj za reformu javne uprave BiH za 2019./2020. godinu, nastao u sklopu projekta Osnaživanje civilnog društva Zapadnog Balkana za reformisanu javnu upravu (WeBER 2.0).

Anida Šabanović, direktorica VPI-a, u obraćanju medijima je konstatovala da svi u regiji imaju u javnoj upravi iste probleme, koji se posebno tiču transparentnosti.

BiH je, prema Šabanović, po percepciji javnosti na samom začelju.

“Građani u BiH su u zadnje dvije godine u procentu od nekih 38 posto osjetili da je javna uprava radila nešto na poboljšanju administrativnih usluga u našoj zemlji, dok, naprimjer, na Kosovu 73 posto misli da su se usluge poboljšale”, kaže ona.

Ona ističe kako javna uprava ne podrazumijeva samo politiku i ministarstva, već da se javna uprava treba spustiti do samih građana. Dodaje da je reforma javne uprave nešto što treba da olakša život građanima BiH, a što, nažalost, nije prisutno.

Osvrćući se na neke od dijelova istraživanja, u kojem su učestvovali građani, državni službenici i organizacije civilnog društva, Šabanović navodi da svi oni zajedno ne vjeruju da se u državnoj službi zapošljavaju državni službenici na osnovu zasluga, znanja i vještina, nego je to većinom zapošljavanje na osnovu ličnih ili najčešće političkih veza.

U sažetku izvještaja se navodi kako se 19,7 posto anketiranih državnih službenika složilo da se državni službenici u administraciji BiH zapošljavaju na osnovu znanja i vještina, ali samo 13,9 posto nije se složilo da zapošljavanje u državnoj službi ne zahtijeva lične ili političke veze. Prema anketi među građanima, 10,6 posto građana BiH vjeruje da se javni službenici zapošljavaju po zaslugama, a posao dobivaju najbolji kandidati.

“Podaci su još strašniji kada su u pitanju postupci za zapošljavanje rukovodećih državnih službenika, gdje samo tri posto anketiranih organizacija civilnog društva i samo 18 posto anketiranih državnih službenika smatra da su procedure za zapošljavanje visokih državnih službenika zaista ispoštovale sve korake”, kaže Šabanović.

U sažetku izvještaja se navodi da je mali broj državnih službenika – njih 8,13 posto – odgovorio da bi se osjećali zaštićenima kao “zviždači”.

Šabanović ističe da u svim zemljama regije, pa tako i BiH, postoji problem s transparentnošću iako se objavljuju godišnji izvještaji o radu institucija.

“Imamo problem da se ne objavljuju podaci po sektorskim politikama, dijelovima tih izvještaja koliko je napretka urađeno, nego to su izvještaji o radu, koje opet ne objavljuju sve institucije u BiH, nego samo neke”, kaže ona te kao primjere pozitivne prakse navodi PARCO ured BiH koji se bavi reformom javne uprave, kao i Ured za reviziju institucija BiH.

Ona navodi da se kriju informacije o budžetima.

“Kad vi želite dobiti neku informaciju, morate slati zahtjev za slobodan pristup informacijama”, kaže ona, dodajući da se najčešće ne poštuje rok od 15 dana za dobijanje određene informacije, nakon čega se desi da se dobije informacija ili nepotpuna informacija i u ovom dijelu ne postoje sankcije ako određena institucija ne radi svoj zadatak.

Viša stručna saradnica za odnose s javnošću PARCO BiH i panelistica na današnjem sastanku, Vedrana Faladžić kaže kako se mnoga od ovih pitanja, kao što su digitalizacija javne uprave, otvoreni podaci i transparentnost, izrada politika te bolja koordinacija, tiču samog Akcionog plana i Strategije reforme javne uprave.

Institucije u BiH kasne s provedbom reforme javne uprave, smatra ona i napominje da je Fond za reformu javne uprave zadnjih par godina bio neoperativan.

“Trenutno su u fazi i pregovori oko jednog dokumenta, jako važnog za BiH, a na čemu insistira EU. Dokument se odnosi na zajedničku platformu o principima i načinu provedbe novog strateškog dokumenta, odnosno utvrđivanja političke odgovornosti za samu provedbu tog dokumenta, operativne i tehničke”, kaže Faladžić.

U sažetku izvještaja objavljene su i preporuke, među kojima je usvajanje Strategije za reformu javne uprave na svim nivoima, zajedno s Operativnim planom za reformu javne uprave, preporuka da institucije trebaju objavljivati više informacija na svojim službenim web stranicama, kao i da bi izmjena zakonodavstva o slobodnom pristupu informacijama u BiH trebala osigurati efikasne sankcije za sve institucije/osobe koje ne poštuju Zakon o slobodnom pristupu informacijama.

Također je preporučena, između ostalog, izmjena zakona kako bi se propisalo da se vršioci dužnosti rukovodilaca imenuju iz redova državne službe, kao i da bi objavljivanje podataka o izvršenju budžeta trebalo biti što je moguće sveobuhvatnije, radi boljeg razumijevanja vanjskih sudionika i veće transparentnosti.

Projekat WeBER 2.0 posvećen je ojačavanju participativne demokratije kroz veće angažovanje civilnog društva u razvoju politika i implementaciji reformi javne uprave u zemljama Zapadnog Balkana. Osposobljavanjem organizacija civilnog društva za učešće u konstruktivnom dijalogu posvećenom reformama, projekat WeBER 2.0 doprinosi regionu u procesu pristupanja Evropskoj uniji.