Vijest

Na sjednici VSTV-a usvojeni novi kriteriji za ocjenjivanje nosilaca pravosudnih funkcija

29. Decembra 2020.15:21
Na vanrednoj sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) usvojeni su kriteriji za ocjenjivanje rada nosilaca pravosudnih funkcija, utvrđeno da se ne poštuju ranije preporuke VSTV-a o osnivanju novih sudova, te imenovan Ismet Šuškić za novog zamjenika glavnog tužioca Državnog tužilaštva.


Sjednica VSTV-a. Foto: BIRN BiH, arhiv

Nakon što je na prethodnoj sjednici usvojen zaključak da se na vanrednoj sjednici do kraja godine razmotri prijedlog novih kriterija za ocjenjivanje rada nositelja pravosudnih funkcija, oni su na današnjoj sjednici i usvojeni sa deset glasova za i tri suzdržana.

Kako je iz Odjela za pravosudnu analitiku i izvještavanje navedeno, prijedlog je zasnovan na kvantitativnim elementima za ocjenjivanje rada sudija tužilaca, te njime nije predviđena analitička ocjena.

Tokom kreiranja ovog prijedloga, Sud BiH i Udruženje sudija Suda BiH uputili su dopise tražeći da se novi kriteriji ne usvoje jer nisu provedene konsultacije sa profesionalnom zajednicom, a postupak za kriterije koje je Sud presudio kao nezakonite se još vodi.

Sud BiH je tokom ove godine donio pravosnažnu presudu kojom je poništen Pravilnik o postupku ocjenjivanja rada nosilaca pravosudnih funkcija i Kriteriji za ocjenjivanje rada sudija u BiH, koje je usvojio VSTV tokom 2018. godine.

Tim kriterijima u sistem ocjenjivanja, između ostalog, uvedena je analitička ocjena rada, te se povećao broj izvora za utvrđivanje ocjene rada, s ciljem, kako je objašnjeno tada, utvrđivanja i davanje sveobuhvatne ocjene rada za svakog nosioca pravosudne funkcije, na osnovu kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja.

Nakon presude Suda BiH, Pravilnik je stavljen van snage, a u toku je postupak po vanrednom pravnom lijeku kojim se traži ponovno pokretanje postupka.

Novi kriteriji odnose se na Pravilnik o postupku ocjenjivanja sudija iz 2016. godine.

Duška Bogojević, članica Vijeća koja nije sudjelovala u donošenju prijedloga kriterija, kazala je kako se dopisi ne smiju zanemariti.

“Ja smatram da je lomljenje nečeg preko koljena, a da nismo konsultovali profesionalnu zajednicu neozbiljno”, navela je Bogojević.

Goran Nezirović je rekao kako je donošenje kriterija prioritet jer bez njega ne može postojati kvalitetan sistem imenovanja, a on je jako bitan.

“Kriteriji iz 2018. godine su pravomoćno ukinuti, a pred Sudom je postupak po vanrednom pravnom lijeku”, kazao je Nezirović, dodajući kako je jedina izmjena trenutnih kriterija to da se sve sudije ocjenjuju, uključujući i sudije Suda BiH.

Jadranka Stanišić ja izjavila kako ona smatra da se ništa ne treba usvajati po novim kriterijima dok se ne dočeka odluka o pravnom lijeku za prethodne kriterije.

“Jedna od ključnih izmjena koju smo mi sad napravili u starim kriterijima je ocjenjivanje sudija Suda BiH, zbog čega imamo problem. Kriterije iz 2016. ne trebamo dirati, već insistirati da se donese odluka za kriterije iz 2018. godine, pa da idemo u izmjene”, kazala je Stanišić, dodajući kako će se usvajanjem ovih kriterija pokvariti i ono što Vijeće trenutno ima.

Sanela Gorušanović-Butigan, predsjedavajuća VSTV-a, rekla je kako ne dijeli mišljenje sa Stanišić, dodajući kako su učinjene minimalne izmjene štovanjem odluke Suda BiH.

“Jedino što može biti problem je da se sudije Suda BiH ne slažu sa našom izmjenom da moraju biti ocijenjeni. Ja ne vidim nijedan razlog da ne budu ocijenjeni. Nema opsežnih izmjena, jedino što je bitno je da su se približili uvjeti kriterija sudija i tužilaca, bili su jako različiti, sad su izjednačeni”, kazala je Gorušanović-Butigan.

“Mi bismo trebali usvojiti kriterije koji nisu idealni, pa će se oni ponovo mijenjati odlukom Suda BiH i Ustavnog suda. Oni su nužno zlo. Ovo su neidealni kriteriji, ali svakako bolji od onih koji su na snazi od 2016. godine”, izjavila je ona.

Negativno mišljenje za osnivanje novih sudova

Na sjednici je razmatrana i izmjena Zakona o sudovima u Federaciji BiH kojom se traži osnivanje dva nova općinska suda – u Grudama i Posušju. Ova inicijativa pokrenuta je u Domu naroda Parlamenta FBiH.

“Stalna komisija za efikasnost i kvalitet sudova zaključila je da je isti neosnovan, kao što je zaključeno i 2017. godine, kada je drugi član Parlamenta FBiH pokrenuo isto pitanje – osnivanje ova dva suda u Hercegovini”, navedeno je tokom sjednice, pri čemu je rečeno da nije ispunjen niti geografski niti populacioni kriterij, te se predložilo upućivanje dopisa Federalnom ministarstvu pravde u kojem će se kazati da je osnivanje ovakvih sudova suprotno ranijim preporukama VSTV-a.

Nezirović je rekao kako su se i ranije davala negativna mišljenja, ali da se oni ignorišu.

“Bilo je zahtjeva za uspostavljanje sudova, pa se sad vraćaju i sudovi koji nemaju funkciju. Formiranjem ovih sudova trošit će se sredstva građana, a mogu dobiti adekvatnu zaštitu u već postojećim sudovima”, naveo je Nezirović, dodajući kako bi se trebale izmijeniti nadležnosti kantonalnih sudova, čime bi se rasteretili sarajevski, mostarski i tuzlanski kantonalni sudovi.

Gorušanović-Butigan je kazala kako je bitno istaknuti kako čak i Kantonalni sud u Širokom Brijegu nema predmete te preuzima u rad predmete Suda u Mostaru.

Nakon rasprave usvojen je zaključak kojim će se parlamenti u Federaciji i Republici Srpskoj obavijestiti da su inicijative za osnivanje novih sudova suprotne već donesenim stavovima Vijeća.

Odgovornost za organiziranje suđenja na predsjednicima sudova

Kantonalni sud u Sarajevu. Foto: BIRN BiH

Tokom ove sjednice raspravljalo se i o podnesku sudije Kantonalnog suda Kantona Sarajevo koja je navela kako nije u mogućnosti voditi pretrese sa više od 30 optuženih, ističući da se sjednice Parlamenta neometano održavaju.

“Sutkinja ističe da omaškom nisu obuhvaćeni i sudovi i da se javljaju problemi u efikasnosti rada gdje ima toliko optuženih”, kazala je Gorušanović-Butigan u pojašnjenju zaprimljenog podneska.

Berina Alihodžić je rekla kako tu nije riječ samo o 30 optuženih, već i 40 branilaca, s obzirom da neki optuženi imaju i po dva branioca, čime je onda broj osoba preko 70.

“Bila sam u najvećoj sudnici Suda, to je objektivno jako teško. Imamo predmet koji već dugo nije krenuo. Ja se bojim, da i s odredbama koje regulišu način okupljanja, bojim se da će neko reći da neće da učestvuje”, kazala je Alihodžić.

Nezirović je naveo kako se ovaj problem ne treba svoditi samo na Kanton Sarajevo, ističući da se s istim problemom susreću i drugi sudovi.

Jadranka Stanišić je kazala kako smatra da je predsjednik Suda taj koji treba odgovoriti na ovaj problem.

“Kad smo obilazili sudove, banjalučki Sud, tokom pandemije u proljeće je održavao najveće pretrese tako što su sa Osnovnim sudom obezbjeđivali prostor za suđenje. Predsjednik Suda je taj koji mora iznalaziti način kako se izorganizovati”, kazala je Stanišić, dodajući kako je sudija obraćanjem VSTV-u preskočio instance obraćanja predsjedniku Suda.

Slavo Lakić, član Vijeća, rekao je kako se tokom optuživanja nije procjenjivalo da li se fizički ovakvo suđenje može provoditi.

“Pitanje kapaciteta je problem svakako, ne samo u toku pandemije”, kazao je Lakić, dodajući kako je vijeće i pravosudni sistem etiketirano zbog predmeta “Pravda” koji se vodi pred ovim sudom, a u kojem troškovi rastu.

Prema ranijoj analizi BIRN-a BiH, suđenje u predmetu “Pravda”, koje nije počelo ni tri godine od podizanja i potvrđivanja optužnice, dostiglo je troškove od skoro pola miliona maraka.

Alihodžić je kazala kako je “očigledno da predsjednik Suda ništa ne preduzima u ovom predmetu”, te da ne bi da se ovaj podnesak samo odbije, nakon čega je donesen zaključak da će se uputiti dopis zamjeniku predsjednika Suda i sudiji koja je podnesak uputila, o djelovanju u skladu s epidemiološkim mjerama i ranijim odlukama Vijeća.

Djelovanje VSTV-a nakon ostavke Milana Tegeltije

Na prethodnoj sjednici VSTV-a, kada je Milan Tegeltija podnio ostavku na mjesto predsjednika i člana ove institucije, jednoglasno je odlučeno da će Gorušanović-Butigan biti ovlašteno lice koje će predstavljati instituciju.

Tegeltija za BIRN BiH kaže kako sjednica održana nakon one koju je on zakazao, nije zakazana od legalno izabranog predsjednika.

On navodi kako je bilo potrebno na sjednici tokom koje je dao ostavku izabrati predsjednika i potpredsjednika, s tim da bi bio upitan legitimitet izabranih “zbog dekapacitiranosti VSTS-a članovima iz RS-a”.

“Drugo rješenje je bilo ostavljanje službene obavijesti od strane aktuelnog predsjednika, da će dan pred narednu sjednicu koju će zakazati predati ostavku sekretarijatu”, kaže Tegeltija, dodajući kako bi na osnovu toga VSTV mogao donijeti zaključak o slanju dopisa Vrhovnom sudu za izbor novog člana.

U svom obraćanju medija, na upit novinara o pravnom utemeljenju za obavljanje funkcije predsjedavajuće i o tome da li očekuje pravne konsekvence za odluke koje se izglasavaju, Gorušanović-Butigan je kazala kako ne očekuje nikakve pravne posljedice.

“Ovlaštena lica mogu pokrenuti postupak za utvrđivanje zakonitosti odluka, po tome bi se vijeće i očitovalo”, rekla je Gorušanović-Butigan.

 

Nermina Kuloglija