Azra Miletić. Foto: BIRN BiH
Braniteljica Jesenka Rešidović je uložila nekoliko akata Tužilaštva Bosne i Hercegovine te zahtjeva Odbrane u ovom predmetu koji se odnose na dodjelu imuniteta svjedoku S-1, iz kojih, kako je rekla, proizlazi da je davanje imuniteta bilo nezakonito.
“Iz naredbe o obustavi istrage protiv S-1 i drugih osoba vidi se da ona nije donesena u ovom, već u sasvim drugom predmetu. Obustava je donesena nakon što ga je Tužilaštvo direktno ispitalo kao svjedoka u ovom predmetu. Istraga protiv S-1 u ovom predmetu nikada nije obustavljena. Imunitet mu je dat nezakonito, kao osumnjičenom, a ne kao svjedoku”, naglasila je braniteljica.
Odbrana je na okolnosti kredibiliteta S-1 uložila više dopisa policijskih agencija iz kojih proizlazi da je tokom rata bio mobilisan u Oružane snage, ali da nikada nije bio pripadnik policije niti je bio u specijalnoj jedinici, kako je govorio tokom svjedočenja.
Optužnica tereti Miletić za primanje dara i kršenje zakona od strane sudije, a Apelaciono vijeće Suda BiH je u aprilu 2018. otpremilo rješenje kojim se ukida presuda po kojoj je Miletić osuđena na dvije i po godine zatvora te je daljnje vođenje postupka preneseno na sarajevski Općinski sud.
Među dokazima uloženim na okolnost nezakonitog vođenja istrage Tužilaštva BiH uložena je prepiska mailova optužene i njene tadašnje saradnice, ali i dopis postupajućeg tužioca koji od predsjednice Suda BiH traži promjenu šifre na računaru saradnice, što je, prema Odbrani, protivno naredbi Suda za izvršenje pretresa, a tužilac je prikrivao tu činjenicu.
Uloženi su i dokazi za koje je braniteljica Rešidović pojasnila da je njima Tužilaštvo navodilo da je istraga protiv Miletić otvorena 19. novembra 2014., a potom da je otvorena 24. oktobra iste godine, a kada je Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) zatražilo inicijalni akt u ovom predmetu, Tužilaštvo je dostavilo naredbu o proširenju naredbe o provođenju istrage od 24. februara 2015. godine.
Među dokazima su predočeni i dopisi Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine (OSA BiH) iz kojih, prema riječima braniteljice, proizlazi, da su mjere prisluškivanja prema optuženoj donesene mnogo prije nego naredba o proširenju istrage.
Predočila je Odbrana i akt anonimne grupe sudija upućen VSTV-u te citirala da se u njemu Miletić spominje kao “vječiti kritičar svega, naročito prvostepenih sudija”, te da su u njemu navedeni netačni podaci o imovinskom stanju a na okolnosti motiva pokretanja istrage.
“U trenutku kada se kandidovala za predsjednicu Suda, anonimna grupa sudija je predala akt VSTV-u. Sasvim je jasno da se radi o malicioznim navodima koji čine okosnicu optužnice u ovom predmetu. VSTV je odbacio taj akt anonimne grupe sudija”, kazala je braniteljica.
Ona je uložila i nekoliko sudskih rješenja o nasljeđivanju, te navela da optuženoj i njenoj porodici “nije potreban ničiji mito niti prljavi novac”, te da je redovno izmirivala svoje kreditne obaveze.
Osim toga, uloženi su i dokumenti u cilju pobijanja tačke optužnice da je optužena postupala nezakonito, a iz dokaza, nastavila je braniteljica, proizlazi da je optužena nakon konsultacija sa članovima Vijeća donosila odluke.
“Apelaciono vijeće u kojem je bila optužena konstantno je produžavalo mjere zabrane Senadu Šabiću, dok ih Tužilaštvo nije bilo ni predložilo za Ramu Brkića. Novo Apelaciono vijeće je te mjere Šabiću ukinulo i znamo kako je završilo. I danas je nedostupan organima gonjenja”, rekla je braniteljica.
Osvrnula se i na dopis tada zamjenika glavnog tužioca Bože Mihajlovića Apelacionom vijeću Suda BiH, koji je sedam dana prije hapšenja Miletić tražio odgodu zakazanog ročišta u predmetu “Brkić i ostali” zbog bolesti postupajućeg tužioca Olega Čavke, navodeći da dokazi govore o nezakonitom postupanju obojice tužilaca.
“Čavka je svjedočio da nije bio bolestan, već da je to isključivo bilo zbog hapšenja Miletić”, dodala je braniteljica.
Nastavak suđenja je 27. novembra.
