Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH. Foto: BIRN BiH
Temeljni razlog za donošenje ovog zakona, kako je rečeno na sjednici Parlamenta FBiH, jeste zaključak Vlade FBiH kojim zadužuje Federalno ministarstvo pravde da žurno pokrene proceduru dopuna zakona kojim bi se utvrdila nadležnost sudova da u vanparničnom postupku utvrđuju mjesto i vrijeme rođenja osoba koje to ne mogu dokazati na način predviđen propisima kojima se uređuje vođenje matičnih knjiga, te kako bi se harmonizirali entitetski propisi o vanparničnom postupku u BiH.
Pomoćnik federalnog ministra pravde Damir Šapina je, obrazlažući ovaj zakonski prijedlog, poslanicama u Parlamentu FBiH kazao da prijedlog za utvrđivanje vremena i mjesta rođenja sudu može podnijeti osoba koja vrijeme i mjesto svog rođenja ne može dokazati na način predviđen propisima, zatim organ starateljstva, kao i svaka osoba koja za to ima pravni interes.
“Propisana je obaveza suda da prije zakazivanja ročišta pribavi izvješće ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove i matičnog ureda na čijem je području boravila osoba čije se vrijeme i mjesto rođenja dokazuje, o tome postoje li u njihovim evidencijama podaci o vremenu i mjestu rođenja te osobe, a po potrebi, drugih tijela i ustanova koje vode evidenciju o fizičkim osobama”, naveo je Šapina.
Prema njegovim riječima, ako ima nagovještaja da je osoba čije se vrijeme i mjesto rođenja dokazuje imala boravište u stranoj državi, sud donosi rješenje o prekidu postupka dok se ne pribave potrebne obavijesti od nadležnih organa strane države.
U dopunama zakona stoji da će sud postupati bez prekida u postupku radi utvrđivanja vremena i mjesta, kao identiteta osobe “pod posebnim uvjetima” ako se radi o utvrđivanju vremena i mjesta rođenja osobe i identiteta osobe za koju se pretpostavlja da je dijete državljanina BiH, osobe koja nije rođena na teritoriju BiH, te ako je osoba rođena na teritoriju koji u pretpostavljenom vremenu rođenja usljed ratnih djelovanja nije imalo međunarodnopravni subjektivitet.
Pored toga, sud će bez prekida postupati u postupku ako od strane obavještajno-sigurnosnih organa bude evidentiran ulazak osobe na teritorij BiH s teritorija koji nije imao međunarodnopravni subjektivitet, te ako se temeljem podataka i provjera obavještajno-sigurnosnih i policijskih organa može utvrditi minimum poznatih elemenata identiteta osobe.
“Propisan je tijek i sadržaj ročišta pred sudom, obaveza saslušanja dva svjedoka, osim u slučaju utvrđivanja identiteta osobe ‘pod posebnim uvjetima’ i pregled osobe od strane sudskog vještaka radi davanja nalaza i mišljenja o starosti osobe. Ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi kada je rođena osoba čije se vrijeme rođenja dokazuje, smatra se da je rođena na datum 01. 01. u 00:01 sati one godine za koje se na temelju izvedenih dokaza može uzeti da je izvjesna godina njegova rođenja”, pojasnio je Šapina.
Pomoćnik federalnog ministra pravde je dodao da je propisana zakonska pretpostavka mjesta rođenja, odnosno ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi mjesto rođenja osobe, onda se kao to mjesto smatra sjedište grada, odnosno općine za koju se na temelju dokaza može uzeti da je izvjesno, odnosno gdje je imala boravište u vrijeme podnošenja prijedloga.
Iz Centra za socijalni rad u Sarajevu, ranije je su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) rekli kako postoje ozbiljni problemi kada se u matične knjige trebaju upisati djeca povratnika iz Sirije, sa nekadašnjih zaraćenih područja pod kontrolom takozvanog ISIL-a, što predstavlja problem i pri ostvarivanju svih ostalih prava, uključujući i prava na upise, od vrtića i škola pa do ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje.
BIRN BiH je ranije pisao kako je Udruženje “Vaša prava BiH” pred matičnim uredima pokrenulo upravne postupke za upis 11 djece koja su krajem prošle godine deportovana iz Sirije u BiH.
Kako su tada kazali za BIRN BiH, u Udruženju smatraju da su se ovi predmeti mogli okončati upravnim postupkom slijedom Ustava BiH i ratificiranih međunarodnih konvencija rukovodeći se principom “najboljeg interesa djeteta”, ali matični uredi su njihove zahtjeve odbili.
Sredinom decembra 2019. godine, u BiH je iz Sirije deportovana grupa u kojoj je bilo 12 djece koja su boravila s porodicama u kampovima “Al-Hol” i “Roj”. U ovim kampovima i dalje se nalazi više desetina građana BiH, čiji se povratak očekuje u narednom periodu.
Nakon što je prošao Predstavnički dom, Zakon o dopunama Zakona o vanparničnom postupku bi se uskoro trebao naći na razmatranju u Domu naroda Federalnog parlamenta.
