Vijest

Pandemija dodatno istaknula neravnopravan odnos prema stručnjakinjama

6. Juna 2020.21:24
Pandemija koronavirusa istaknula je neravnopravan odnos prema stručnjakinjama kroz nekoliko slučajeva u regionu, no pandemija sama, kako sami stručnjaci tvrde, nije dodatno pogoršala odnos prema ženama u javnosti.


Ilustracija

Slučaj doktorice Darije Kisić Tepavčević, članice stručnog epidemiološkog tima u Srbiji i voditelja emisije “Fokus” Olivera Jakšića koji je upitom zašto je “dama morala na prvu liniju fronta” potaknuo pitanje na koji način se izvještava o ženama stručnjacima tijekom pandemije, izazvao je buru reakcija na društvenim mrežama i hashtagom #nerazumijempitanje ujedinio žene diljem regije.

Tema emisije je bila stanje pandemije koronavirusa u Srbiji, a voditeljevim pitanjem, kako su brojne osobe iz javnosti komentirale na društvenim mrežama, umanjila se stručna kompetentnost doktorice Kisić. Voditelj se sutradan u emisiji javno ispričao “svim damama među kojima nije doktorica Kisić”.

Psihologinja Ivona Čarapina Zovko ističe kako je jedan od uzroka još uvijek, patrijarhalni odnos prema ženama na visokim pozicijama.

“Ako smo više muškaraca vidjeli da se bavi tim zanimanjem, svrstavamo ga u muška zanimanja i obrnuto što je svakako pristranost u zaključivanju. Zanimljivo je kako u oslovljavanju voditelj ne koristi titulu nego ju naziva damom koja je otišla na žarište epidemije.

Dodamo li ovome da je spomenuta bila ‘medijski razvučena’ i zbog svog atraktivnog izgleda i stila odijevanja, time se učvršćuje medijska slika nje kao žene koja je dama, ali ne i stručnjakinje”, kaže Zovko.

Ona navodi kako žene mogu imati velike posljedice, ukoliko se susretnu s javnim sramoćenjem.

“Javno sramoćenje je posebno kritično jer ostaju trajni, najčešće medijski zapisi koji se više puta mogu pregledavati i brzo širiti. Tako da je pojedinac kontinuirano i brzo izložen različitim oblicima izrugivanja. Kod nekih pojedinaca osjećaj srama može prijeći u osjećaj krivnje – da oni nisu dovoljno dobro napravili nešto ili da su mogli izbjeći pogrešku”, objašnjava Zovko.

Dugogodišnja novinarka i feministica Kristina Ljevak spominje primjer negativnog odnosa javnosti prema Kolindi Grabar-Kitarović što, kako kaže, pokazuje da stereotipi doprinose rodno uslovljenom nasilju, ali i širenju takvog sadržaja u medijima.

“Možemo govoriti i o pojedinačnim primjerima kakav je onaj infektologinje Alemke Markotić u Hrvatskoj, ministrice zdravlja Tuzlanskog kantona Dajane Čolić koja je bila na čelu borbe protiv koronavirusa u kantonu u kojem više nema novozaraženih ili primjeru kolegice novinarke Semire Degirmendžić koja je otkrila aferu sa nabavkom respiratora. Muškarci su se uglavnom bavili kreiranjem tih afera”, ističe Ljevak.

Ona smatra da se odnos prema ženama nije pogoršao tijekom pandemije.

Odgovornost je na medijima i sadržaju koji plasiraju, kaže Ljevak, od uvažavanja žena i izostanka neprimjerenih komentara, ali i ozbiljnijeg filtriranja sadržaja koji se plasiraju neovisno o ženama te spominje da je pogrešno dati medijski prostor ljudima poput pulmologa iz Srbije Branimira Nestorovića koji je, u vrijeme dok je tvrdio kako COVID-19 ne postoji, govorio da će žene, parafrazira Ljevak, slobodno moći u shopping u Italiju.

“Aktuelna kriza izazvana pandemijom koronavirusa nam je nažalost potvrdila da su krize dodatna podloga za fizičko nasilje na ženama prema svim podacima domaćih i međunarodnih organizacija, između ostalog zbog toga što su žrtva i nasilnik prinuđeni na cjelodnevno provođenje vremena zajedno, a žrtve pod stalnim nadzorom nasilnika nisu u prilici da se obrate za pomoć”, tvrdi Ljevak.
Stereotipi i seksizam

Prema podacima Udruženja građana “Budućnost” u martu je zabilježeno 22 posto više poziva putem SOS telefona u BiH u odnosu na isti period prošle godine, dok prema organizaciji UN Women, Francuska, Španjolska, Kipar i Argentina bilježe porast nasilja u obitelji do 30 posto za vrijeme pandemije.

Vera Zih, članica Koordinacionog odbora Ženske mreže BiH, ističe kako je “naročito važno da same žene ističu važnost njihovog uvažavanja kao stručnjakinja, umjetnica, političarki ili djelatnica u svim drugim sferama i edukuju novinare i novinarke da stručna pitanja kojima se bave jednako tretiraju bez obzira da li im je sagovornik muškarac ili žena”.

Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH, kako navodi Ana Vuković iz Gender Centra FBiH, utvrđena je zabrana javnog prikazivanja i predstavljanja bilo koje osobe na uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način, s obzirom na spol.

“Za korištenje rodnih stereotipa i predrasuda, seksizma i mizoginije u medijima moguće je pokretanje građanske, prekršajne i krivične odgovornosti u ovisnosti od posljedice koju ima. Ova odgovornost je utvrđena Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH, Zakonom o zabrani diskriminacije te krivičnim zakonima u BiH”, poručuje Vuković.

Slučaj zatvaranja u pritvor novinarke portala Nova.rs Ane Lalić potencira činjenicu da su krizne situacije otežale obavljanje posla brojnim ženama u medijima.

Iz Agencije za ravnopravnost spolova ističu da je neophodno da što više ljudi osudi seksizam i spolne stereotipe.

“Seksizam u medijskoj areni je učinkovito sredstvo za pridobijanje pažnje čitalačke publike jer se temelji na nečemu što je javnosti blisko, na što su naučeni kroz svakodnevni stereotipni prikaz žena i njihovih rodnih uloga u medijima. Spol osobe je najlakši poligon za etiketiranje, prozivanje i kritiziranje. Razlog leži u činjenici da su žene najčešće žrtve seksizma i rodnih stereotipa u svim područjima javnog djelovanja”, navode iz Agencije.

Oni naglašavaju kako su krizne situacije podloga za izražavanje negativnih komentara, ali i mizoginije.

“Situacije u kojima je najvažnije spašavati život i zdravlje u drugi plan stavljaju ostala ljudska prava. Takve situacije se dešavaju u ratovima, požarima, poplavama, zemljotresima, epidemijama ili pandemijama. Žene su gledane kao fizički slabija bića i u takvim situacijama postaju podložnije kako fizičkom, tako i psihičkom ili verbalnom nasilju”, objašnjavaju.

Početkom maja ove godine, kako zaključuju, Agencija je izradila i dostavila vladama, kriznim štabovima civilne zaštite i ministarstvima zdravstva na svim nivoima vlasti Preporuke za integrisanje perspektive ravnopravnosti spolova u proces planiranja, donošenja i provođenja odluka, mjera i planova u borbi protiv pandemije COVID-19. Preporukama se skreće pažnja da je obaveza izvršnih organa i kriznih štabova na svim nivoima vlasti da mjere koje donose i provode budu rodno osjetljive, odnosno, da doprinose ravnopravnosti spolova.

Ovaj tekst je nastao tokom kampanje BIRN-a BiH za izvještavanje studenata novinarstva i mladih novinara o pandemiji koronavirusa.

Kristina Gadže