Popuštanje mjera sprečavanja koronavirusa u regionu uz strepnju od novog vala

Ministrica zdravstva Tuzlanskog kantona Dajana Čolić smatra “da je popuštanje mjera trebalo sprovoditi daleko sporije, postepenije”, ali da su svi “svjesni da ovako zatvoren sistem nije mogao trajati dovijeka”.

“Uspjeli smo razvući krivulju, tako da nismo imali pik infekcije, okarakterisan pojavom velikog broja oboljelih u kratkom vremenskom periodu. To ni u kojem slučaju nije garant da smo se riješili virusa, niti ćemo to moći u skorijoj budućnosti. Mjere kućne izolacije za one koji dolaze van BiH je trebalo zadržati barem još 15-ak dana”, objasnila je ranije Čolić.

Prvi slučaj zaražene osobe koronavirusom u BiH je zabilježen 5. marta 2020. godine. Dvanaest dana kasnije, 17. marta, Vijeće ministara proglasilo je stanje prirodne i druge nesreće u državi. Kako bi se uspješno izborili sa virusom, Vlada je uvela nekoliko mjera kojih su se građani bili dužni pridržavati. Najprije je obustavljena nastava u svim osnovnim, srednjim i visokoškolskim obrazovnim ustanovama, kao i rad u dječijim vrtićima, te održavanje kulturnih i sportskih događaja.

Zatim su slijedile mjere izolacije, odnosno obavezni četrnaestodnevni karantin, zabrana kretanja mlađima od 18 i starijima od 65 godina, te policijski sat u trajanju od 20 do pet sati. Federalni štab civilne zaštite je 24. aprila donio naredbu o ukidanju policijskog sata u Federaciji Bosne i Hercegovine i ublažavanja ostalih mjera poput zabrane kretanja, izolacije i obustave rada pojedinih trgovina. Samo dan kasnije, u Bosni i Hercegovini se pojavilo 65 novih slučajeva zaraze i dva smrtna slučaja.

Do kraja maja broj novih slučajeva se smanjivao pa su gotovo sve uvedene mjere ukinute.

Budući trendovi broja zaraženih koronavirusom u Bosni i Hercegovini, ali i u čitavom svijetu su i dalje neizvjesni. Dok su jedni optimistični i smatraju da se pandemiji bliži kraj, drugi se plaše novog vala.

Stanovnik BiH Osman Suljić smatra da “sve u svemu, do građana je”.

“Ako se građani nastave pridržavati mjera zaštite poput nošenja zaštitne maske i držanja rastojanja, onda smatram da nije rano za ublažavanje mjera. Međutim, ako se ne poštuju te mjere, onda je malo rizično”, kaže Suljić.

Suljo Kurtić je manje optimističan.

“Mislim da ne bi trebalo barem do polovine juna otvarati radnje zbog toga što mislim da će narod jedva dočekati da izađe napolje i mjere će vjerovatno poštovati jednu sedmicu, a kasnije da će nastaviti po starom”, smatra Kurtić.

Oštre mjere u susjednim zemljama

Koronavirus je oslabio svjetsku ekonomiju dok je broj oboljelih prešao brojku od šest miliona. Zemlje poduzimaju različite blaže ili oštrije mjere za sprečavanje širenja koronavirusa.

Hrvatska, Srbija i Crna Gora su nakon dvomjesečne borbe sa pandemijom, značajno ublažile mjere.

Srbija je imala neke od najoštrijih mjera u regionu. Studentica Pravnog fakulteta u Beogradu Nikolina Tunić kaže da su građani negodovali zbog mjera koje su mnogi smatrali preoštrim.

“Najviše primjedbi postojalo je na račun zatvaranja vikenda i policijskog sata koji je trajao 48 sati, toliko sati nije bilo izlaska iz kuće ili stana”, govori ona.

U Hrvatskoj je koronavirusom zaraženo više od dvije hiljade osoba. Stručnjaci su pohvalili način na koji je Hrvatska reagovala u sprečavanju širenja virusa.

Zahvaljujući tome, Hrvatska trenutno razmatra mjere kako ljetni turizam ne bi previše ispaštao. Lena Perhoč, stanovnica Zagreba, prisjeća se da je ova zemlja pratila sve ljude koji su bili u kontaktu sa zaraženim i svakom oboljelom osobom i tako u prvim fazama pazila da zaraza “ne bukne”.

“Kasnije, dok je proglašena pandemija i dok smo vidjeli situaciju u Italiji, malo po malo su se krenule uvoditi mjere zaštite. Rekla bih da su Hrvati ozbiljno shvatili situaciju i da je većina zaista poštivala mjere koje je uspostavila Vlada”, kaže Perhoč.

Situacija je najpovoljnija u Crnoj Gori gdje je broj oboljelih nešto veći od 300. Mjere za otvaranje plaža bile su predviđene za 18. maj kao i početak rada ugostiteljskih objekata. Amra Tahirović, sekretarka za medije i informisanje u Omladini Socijaldemokrata Crne Gore, navodi da su mjere stupile na snagu prije nego što je zvanično registrovan prvi slučaj i da su građani pokazali veliku odgovornost.

“Čini me zadovoljnom i ponosnom situacija u kojoj se trenutno nalazimo, odnosno činjenica da smo se izborili sa pandemijom bolje nego mnoge razvijenije i bogatije zemlje. U prilog tome govori i činjenica, da smo u najkraćem periodu uspjeli da krivu broja zaraženih s uzlazne prebacimo u silaznu putanju, da smo, iako je žrtve nezahvalno brojati, imali mali broj preminulih”, zaključuje Tahirović.

Ravnanje krivulje nije kraj opasnosti od koronavirusa, upozoravaju stručnjaci.

“Prateći kako se šire i pojavljuju virusne infekcije, a uzimajući u obzir činjenicu da još uvijek nismo stekli kolektivni imunitet na koronavirus, postoji realna opasnost od pojave drugog vala. Nezahvalno je praviti bilo kakve procjene, ali bi bilo neozbiljno ne iskoristiti ove ljetne mjesece za pripremu, pa makar se to pokazalo bespotrebnim”, kaže Dajana Čolić.

Ovaj tekst je nastao tokom kampanje BIRN-a BiH za izvještavanje studenata novinarstva i mladih novinara o pandemiji koronavirusa.