Stručnjaci istražuju uticaje pandemije na mentalno zdravlje

Sarajevo tokom pandemije COVID-19. Izvor: N1

Anketa među 150 građana Bosne i Hercegovine pokazuje da značajan broj ispitanika osjeća anksioznost i depresiju tokom pandemije.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) tvrdi da koronavirus predstavlja i dodatne izazove – strah od samog virusa, kolektivnu tugu društva, duže fizičko distanciranje i povezano društveno izoliranje – koji će imati veći uticaj na kolektivnu psihu građana.

Psiholog Dženana Hrlović objašnjava kako istraživanja pokazuju da izolacije, gubitak uobičajne rutine i smanjenja socijalnih i fizičkih kontakata često dovode do pojave dosade, frustracije i osjećaja odvojenosti od svijeta.

“Kao posljedica tog povećanog stresa kod nekih osoba se može pojaviti i tjeskoba, depresivno raspoloženje, povećana iritabilnost i druge negativne emocije i doživljaji. Dodatnom psihološkom stresu su izložene i osobe koje trpe porodično nasilje, kao i osobe koje od ranije imaju narušeno psihološko ili fizičko zdravlje”, kaže Hrlović.

UNDP u BiH objašnjava da je COVID-19 poremetio milijarde života i ugrozio globalnu ekonomiju što prijeti stvaranju niže produktivnosti, povećanih troškova zdravstvene zaštite, a samim time i veće smrtnosti. Svjetska zdravstvena organizacija primijetila je da depresija i anksioznost, bez pandemije, imaju procijenjeni trošak za globalnu ekonomiju od jednog triliona dolara godišnje zbog izgubljene produktivnosti i očekuje se porast tog iznosa pojavom pandemije.

Hrlović kaže kako su i prije povećanog širenja virusa u Evropi kineski psiholozi počeli upozoravati na rastući rizik za mentalno zdravlje kod osoba u izolaciji, posebno u gradovima koji su poput Wuhana stavljeni u karantin.

“I kod nas je reakcija psihologa uslijedila ubrzo po donošenju prvih kriznih mjera. Otvorene su brojne linije za pružanje besplatne psihološke pomoći u cijeloj BiH, veliki broj članova Društva psihologa Federacije se angažovao na različite načine, kroz pripremu i dijeljenje informativnih materijala za građane, organizovanje online radionica psihološke podrške, pa i pojavljivanjem u medijima s ciljem da se odgovori na brojna pitanja koja građani imaju”, govori Hrlović.

U anketi na koju je odgovorilo 150 ljudi, ispitanici su navodili osjećaje straha, izolovanosti, anksioznosti, ali i osjećaj beskorisnosti.

Bez obzira na negativne efekte koje je pandemija izazvala, neki su izjavili da se osjećaju kreativnijima, opuštenijima i, naposljetku, odgovornima što aktom svoje samoizolacije doprinose općem dobru.

Na pitanje da li se građani BiH obraćaju psiholozima kako bi dobili psihološku skrb, Hrlović objašnjava da je to individualna odluka.

“Neke osobe su spremnije da razgovaraju o teškoćama sa kojima se susreću, neki nisu ni svjesni povezanosti svojih iskustava sa cjelokupnom situacijom, a ima i osoba koje su uspjele aktivirati svoje potencijale, uspješno se prilagoditi i nastaviti normalno funkcioniranje u promijenjenim okolnostima. Oni koji osjećaju da ih stres, tjeskoba, frustracija ili drugi negativni doživljaji ometaju u svakodnevnom funkcioniranju svakako bi trebali potražiti psihološku pomoć. Uloga psihologa je, između ostalog, da svakom pojedincu pomogne da prepozna svoje kapacitete i osnaži ih. Zato ne treba čekati da problem postane veliki”, kaže Hrlović.

Više od polovine ispitanika koji su odgovarali na anketu naveli su da izbjegavaju da se suoče sa stvarnom situacijom i izbjegavaju misliti o pandemiji.

Dvadesetdvogodišnji student ekonomije i grafički dizajner Nikola Bujak kaže kako je ispočetka “smatrao da to [pandemija] nije velika stvar”.

“Nakon poplave medijskih naslova mi nije bilo svejedno. Smatram da je u jednom trenutku bilo previše lažnih vijesti. Ova pandemija će sigurno imati više negativnih nego pozitivnih posljedica”, kaže on i dodaje kako se uvijek pokušava fokusirati na pozitivne strane priče.

Hrlović navodi kako je tokom perioda izolacije bilo važno uspostaviti rutinu i održavati kontakt sa drugima uz poštivanje mjera zaštite. Dodaje kako kvalitetni online kursevi predstavljaju sjajnu mogućnost da se njima struktuira vrijeme. Napomenula je i važnost tjelesne aktivnosti jer ona doprinosi jačanju imunološkog sistema.

Ona dodaje i da su pod povećanim rizikom osobe koje su ranije patile od nekih teškoća mentalnog zdravlja, osobe čije je zdravlje narušeno, ali i osobe koje su zbog svog posla više izložene posljedicama pandemije misleći prvenstveno na zdravstvene radnike.

Također, tvrdi i da na povećanje psihološkog stresa utiče i dužina trajanja izolacije, raspoloživost finansijskih resursa, kulturološki faktori i karakteristike ličnosti.

Federalno ministarstvo zdravstva napominje da tjeskoba, stres, finansijski problemi, tuga i opća nesigurnost nesumnjivo dovode do krize koja zahvata i mentalno zdravlje, pa je važno uložiti snagu u prepoznavanje, tretiranje i podržavanje onih koji su doživjeli štetu zbog pandemije COVID-19, jer se na taj način izbjegavaju negativne posljedice.

“Ovakva vrsta suočavanja sa pandemijom, koja podrazumijeva izolaciju velikog broj ljudi, dešava se po prvi put na globalnom nivou. Stoga je teško govoriti o posljedicama. Mi već sada vidimo da su određene osobe stigmatizirane jer su prebolovale COVID-19. Dakle, ta stigmatizacija dodatno negativno utiče na njihovo mentalno zdravlje”, kaže Hrlović.

Ovaj tekst je nastao tokom kampanje BIRN-a BiH za izvještavanje studenata novinarstva i mladih novinara o pandemiji koronavirusa.